Antropologija životinja – paradoks i/ili nužnost

U uvodnom dijelu izlaganja Suzana Marjanić zadržat će se na naizgled paradoksalnim terminima antropologija životinja, zooantropologija, antropozoologija, a krenut će od postavke sociokulturne antropologinje Barbare Noske koja je postavila zahtjev za oblikovanjem antropologije životinja s obzirom da dominira antropocentrična antropologija u odnosu na životinje. Izlaganje će izložiti i ciljeve znanstvenoga projekta Kulturna animalistika (voditeljica: dr. sc. Antonija Zaradija Kiš), koji je 2008. pokrenut u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. U nastavku izlaganja pod naslovom Životinja, smrt i duša: sfera onostranog Maja Pasarić usmjerit će se na narodna vjerovanja o životinjama koja se odnose na smrt i zagrobni život, i to na primjerima hrvatske etnografske građe. Tako su u tim animalističkim predodžbama o sferi onostranoga zabilježena npr. vjerovanja o životinjama kao vjesnicima smrti, dušama umrlih koje preuzimaju animalno obličje, životinjama kao nadnaravnim bićima, žrtvenim životinjama.

Suzana Marjanić (1969) radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, gdje ostvaruje interese za mitske teme u usmenoj književnosti, kulturnu zoologiju, prava životinja i antropologiju kazališta/performansa. Godine 2005. objavila je knjigu Glasovi Davnih dana: transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914–1921/22, a s Antonijom Zaradijom Kiš uredila je zbornik radova Kulturni bestijarij (2007).

Maja Pasarić (1977) diplomirala je etnologiju i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirala temom iz srednjovjekovne arheologije. Od 1. listopada 2008. zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu kao znanstvena novakinja na projektu Kulturna animalistika: književni, folkloristički, etnološki i kulturnoantropološki prilozi.