Zbivanja - razgovor

Hrvatska sekcija Međunarodnog udruženja likovnih kritičara

RAZGOVOR S IGOROM ZIDIĆEM

Petak, 20. prosinca 2019. u 18:00 sati, Knjižara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb

Razgovor s Igorom Zidićem, suosnivačem časopisa Život umjetnosti i dugogodišnjim ravnateljem Moderne galerije u kojoj je proveo opsežno preuređenje i funkcionalnu modernizaciju. Zidić je bio trajno angažiran u Matici hrvatskoj kao urednik i autor društveno-političkih, kritičkih i polemičkih tekstova te je u tromandatnom razdoblju bio i njezin predsjednik (2002–2014). Razgovor s Igorom Zidićem prvi je u nizu tzv. „javnih“ razgovora u okviru programa AICA: DIJALOZI Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA), a ovaj put vodit će ga Dragan Damjanović i Igor Loinjak te Tin Rajković.

Program AICA: DIJALOZI proizašao je iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja hrvatskih likovnih kritičara i kritičarki starije generacije te analize dubokih tragova koji su ostavili svojim tekstovima i kustoskim radom. Njihovim su zaslugama u velikoj mjeri oblikovani temelji onoga što danas rade nove generacije kritičara, teoretičara i kustosa. Osim razgovora o povijesti razvoja i valorizacijskim promjenama unutar moderne i suvremene umjetnosti, govornici će se kritički osvrnuti – iz rakursa svjedoka i protagonista – na neke od najvažnijih faza unutar domaće scene u kontekstu moderne i suvremene umjetnosti.

Igor Zidić rođen je u Splitu 1939. Diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti 1964. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od pokretača i urednika časopisa Razlog i likovni kritičar Telegrama. Od 1966. do 1968. obavljao je dužnost tajnika Matice hrvatske te se od 1968. do 1971. brinuo o Matičinoj periodici, a od 2002. do 2014. bio je njen predsjednik. Zidić je bio i suosnivač i suredaktor Života umjetnosti, urednik mjesečnika Kolo, pokretač istoimene biblioteke te osnivač i prvi glavni urednik Hrvatskog tjednika. Kao dugogodišnji je ravnatelj Moderne galerije (1989–2008) oblikovao dva stalna postava: Hrvatska umjetnost 1850–1950 (1998) i Dvjesto godina hrvatske umjetnosti, o 100. obljetnici MG (2005).
Pisao je brojne knjige, eseje, osvrte, tekstove o našim umjetnicima u katalozima za velike svjetske izložbe (bijenala u Veneciji, Istanbulu, Kairu i dr.) i stotina izložbi u domovini (Emanuel Vidović, Vlaho Bukovac, Ivo Dulčić, Edo Murtić, Mato Celestin Medović). Autor je monografija o Marijanu Stančiću (1979), Matku Trebotiću (1981), Vlahu Bukovcu, Josipu Račiću, Marinu Tartaglii (2009), Ignjatu Jobu (2010), Miroslavu Kraljeviću (2010), Vjekoslavu Paraću (2010), Vatroslavu Kulišu (2010), Ivi Dulčiću (2016), Antunu Masli (2019) i drugima umjetnicima. Objavio je brojne tekstove te monografske i kritičke knjige brojnim hrvatskim likovnim umjetnicima, poput Julija Knifera (2017), Ivana Kožarića (2016), Ede Murtića (2013), Matka Trebotića (2012), Josipa Vanište (1998, 2013) te opširnu knjigu o Galeriji Schira (2018).
Objavio je i više kritičko-teorijskih knjiga o likovnoj problematici između kojih se ističu Granica i obostrano. Studije i ogledi o hrvatskoj umjetnosti XX. stoljeća (1996) te Rukopis oka. Likovne teme i ogledi 1967–2013 (2014). Pregled je Zidićeva pjesničkog opusa sadržan u knjizi Kost i gozba: pjesme (1957–2011) objavljenoj u izdanju Matice hrvatske 2011. Dobitnik je mnogih nagrada, među kojima se ističu Nagrada Društva hrvatskih književnika Tin Ujević i Nagrada Grada Zagreba. Nositelj je Spomenice Domovinskog rata i odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Član je HS AICA-e.


❌

◀

▶

Pregled