Zbivanja - predavanje

Odjel za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske

Programsko predavanje STAROSLAVENSKA MITOLOGIJA UTISNUTA U KRAJOLIK dr. sc. Jurja Belaja

Srijeda, 30. listopada 2019. u 18:00 sati, Dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Pozivamo Vas na predavanje Staroslavenska mitologija utisnuta u krajolik dr. sc. Jurja Belaja koje će se održati u sklopu drugog ciklusa programskih predavanja o hrvatskoj mitskoj baštini u (ranome) srednjem vijeku Odjela arheologije i etnologije Matice hrvatske.

U predavanju će se govoriti o nedavno otkrivenim svetim tročlanim strukturama (trima točkama u prostoru), koje smještajem u prostoru simboliziraju odnose između vrhovnih božanstava. U istočnim Alpama otkrio ih je ljubljanski arheolog Andrej Pleterski, a u Hrvatskoj ih istražuju Vitomir i Juraj Belaj. Teorija je posve nova, a naslanja se na filološke rezultate strukturno-semiotičkih istraživanja filologa Vyacheslava V. Ivanova i Vladimira N. Toporova te u nas Radoslava Katičića.

Tročlane strukture, koje prepoznajemo kao svete trokute, bile su preslika urednoga svetog nebeskog svijeta na zemlju, a obredi povezani s njima omogućavali su cikličku obnovu vegetacije, povremenu obnovu plemenske vlasti i u kriznim situacijama obnovu snaga Reda u borbi protiv Nereda – Kozmosa protiv Kaosa. Ustrojavanje tih struktura bio je bitan dio zaposjedanja novoosvojenih područja i njihova priprava za trajno naseljavanje, veoma važna pri konstituiranju ranih pretfeudalnih državnih tvorbi. Njihovo otkriće povjesničarima će pomoći u razumijevanju zbivanja o kojima nema gotovo nikakvih ili uopće nema pisanih spomenika. Bit će prikazana osnovna načela takva uređivanja svetoga prostora te mogu li se i kako iz tih trokuta iščitavati fragmenti procesa pokrštavanja u Hrvata.


„Plemenska“ sveta tročlana prostorna struktura

 

Juraj Belaj znanstveni je savjetnik Instituta za arheologiju u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997. diplomirao je arheologiju i informatologiju. Magistrirao je 2001., a 2005. obranio je doktorsku disertaciju s temom viteških redova templara i ivanovaca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Na Institutu za arheologiju u Zagrebu zaposlen je od 1997. godine. Sudjelovao je na više znanstvenoistraživačkih projekata, a 2013. vodio je projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Srednjovjekovno arheološko nasljeđe Hrvatske (5–17 stoljeće). Na Odjelu za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu držao je predavanja iz kolegija Hrvatsko arheološko nasljeđe (2012–2017; nositelj od 2015). U naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2015. Sudjelovao je u više arheoloških istraživanja u zemlji i inozemstvu. Voditelj je višegodišnjih istraživanja lokaliteta viteških redova: u Ivancu, na Prozorju, u Gori, u Pakracu.

Znanstveni interesi uglavnom su mu srednjovjekovne teme: doseljenje Slavena i Hrvata, njihova rana organizacija novozaposjednutog prostora, pokrštavanje, prisutnost i utjecaj viteških redova na ovaj dio Europe, interpretiranje određenih novovjekovnih nalaza. Sudjelovao je na 35 međunarodnih znanstvenih skupova, autor je 30-ak znanstvenih radova te knjiga: Sveti trokuti. Topografija hrvatske mitologije u suautorstvu s Vitomirom Belajem (Ibis grafika, Institut za arheologiju, Matica hrvatska, Zagreb, 2014) i Templari i ivanovci na zemlji svetoga Martina (Pučko otvoreno učilište Dugo Selo, 2007). Autor je dviju izložaba o arheološkim istraživanjima u Ivancu (2003, 2008) te suautor izložbe o starim slavenskim svetim strukturama Mit u prostoru (2014–2015). Bio je voditelj programa popularizacije znanosti Mit u prostoru koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2014–2015).

Član je organizacijskih odbora međunarodnih znanstvenih skupova srednjovjekovne arheologije Instituta za arheologiju (2014–2019) i glavni urednik Zbornika Instituta za arheologiju Sacralization of Landscape and Sacred Places (2018).


❌

◀

▶

Pregled