Zbivanja - predstavljanje zbornika

Gradski muzej Makarska, Odjel za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske

Predstavljanje zbornika radova KUGA U MAKARSKOJ I PRIMORJU 1815.

Srijeda, 18. travnja 2018. u 18:00 sati, Velika dvorana Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb
slika

Zbornik će predstaviti

Marija-Ana Dürrigl, recenzentnica
Gordan Ravančić, recenzent
Marinko Tomasović, urednik

Zbornik znanstvenog skupa održanog u prosincu 2015. u organizaciji Gradskog muzeja Makarska, označava nastojanje cjelovitijeg, interdisciplinarnog razumjevanja epidemije objedinjavanjem radova. Epidemija kuge 1815., nazvana makarskom, podrazumjeva epidemiju u većini priobalnih naselja. Imala je okvir u prijelomnoj izmjeni političke vlasti, jer se proširila na ovom dijelu hrvatskog priobalja na početku dugotrajnije Druge austrijske uprave (1813.-1918.), nakon kraće francuske dominacije (1806.-1813.). Dvoipomjesečna epidemija kuge u Makarskom primorju, trajanjem od svibnja do kolovoza, u kojem razdoblju je pomorila oko 1180 stanovnika, a u samoj Makarskoj možda i više od 600, predstavljala je i posljednju u nizu kužnih zaraza koje su od kasnog srednjeg vijeka zahvaćale ovo priobalje. Kao “sastavnica” Velike kuge (1814.-1818.) u širem i dubljem zaleđu, epidemija se usjecala u južnije priobalje još mjesecima nakon što je prestala harati Makarskim primorjem.

Odabirom tema zbornik radova nije zastao unutar ranog 19. st., iako se i komparativistički pristupilo sagledavanju onodobne zaraze na hrvatskom kontinentu i u obalnom zaleđu. U 19 radova 22 autora razmatraju i probleme ranijih epidemija, poglavito dubrovačkog okruga, ili kulturološki zahvaćaju onodobne pismene i kasnije materijalne zapise o kužnoj bolesti, ali i hagionimiju, teme iz umjetnosti i književnosti, lingvistiku, etnologiju, medicinu i toponimiju.

Zbornik na 655 str. uredio je Marinko Tomasović, povjesničar umjetnosti i arheolog, ravnatelj Gradskog muzeja u Makarskoj i koordinator znanstvenog skupa. Recenzenti zbornika su dr. sc. Marija-Ana Dürrigl, znanstvena savjetnica sa Staroslavenskog instituta i dr. sc. Gordan Ravančić, znanstveni savjetnik s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.


❌

◀

▶

Pregled