Zbivanja

Odjel za povijest Matice hrvatske

Predstavljanje knjige Bazilija Pandžića, o. f. m. - ACTA FRANCISCANA HERCEGOVINAE, Svezak II. 1700. – 1849. i ACTA FRANCISCANA HERCEGOVINAE, Svezak III. 1850. – 1892.

Srijeda, 26. svibnja 2004, 12,00 sati, Palača Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Hercegovačka škrinja
slika
Odjel za povijest 26. svibnja predstavio je dvije knjige, Acta Franciscana Hercegovinae, svezak II, 1700-1849. i svezak III, 1850-1892, čiji je priređivač Bazilije S. Pandžić, koji je gotovo četiri desetljeća radio kao generalni arhivar i analist Franjevačkoga reda u Rimu, a uz redovit posao objavio je i mnoštvo studija i zbirki nepoznatih dokumenta, kao i nekoliko knjiga i mnoštvo rasprava. Jedan je od osnivača naklade Ziral, koja je djelovala u Rimu, Zürichu i Chicagu te je u emigraciji objavila sedamdesetak naslova, a danas rad nastavlja u Zagrebu i Mostaru. U nezinoj nakladi objavljena su i dva sveska Acta Hercegovinae.
Pozdravnu riječ na predstavljanju spomenutih dviju knjiga uputio je pročelnik Odjela za povijest Gjuro Vidmarović, ističući autorov izniman opus, a ove dvije knjige kao temeljne jer je u njima arhivsku građu skupio na jednom mjestu. Povjesničar Pavao Knezović, govoreći o autorovu životu i djelu, također ističe bogat opus djela, od kojih ni jedno nije lišeno lijepa stila pripovijedanja. Andrija Zirdum za dva sveska Acta Hercegovinae istaknuo je da sadrže više od dvjesto dokumenta, te bi ih se moglo nazvati hercegovačkom škrinjom, jer od sada budući istraživači neće moći više raditi bez nje. Kao posebnost istaknuo je i da je uz svaki dokument i kratak sadržaj na hrvatskom jeziku, a napomenuo je da su obrađeni dokumenti dio franjevačke prošlosti, putovanje u nju i zaustavljanje u vremenu, a kao takvi dio pamćenja i prošlosti franjevačkoga postojanja u Hercegovini. U ime nakladničke kuće Ziral okupljenima se obratio Milan Lončar, ističući kako će ove knjige mnogima otvoriti oči.
Fra Bazilije Pandžić na kraju je rekao kako su knjige nastale dok je u arhivima prikupljao građu za opću povijest franjevaca te je povremeno nailazio na dokumente vezane uz hercegovačke franjevce što su mu dali i pouku kako se u teškim uvjetima može živjeti franjevački ispravno. Zahvalio se predstavljačima i Matici hrvatskoj, koja je omogućila prikazivanje knjiga u javnosti.Antonija Vranić

❌

◀

▶

Pregled