Zbivanja - predavanje

Odjel za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske

Predavanje Zvjezdane Jembrih PRETKRŠĆANSKO U KRŠĆANSKOM – MIKROPROSTORI I IKONOGRAFIJA NEKIH SAKRALNIH LOKALITETA U HRVATSKOM ZAGORJU (iskustva in situ, kazivanja i današnja praksa)

Četvrtak, 21. studenoga 2019. u 19:00 sati, Dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Na predavanju će bit riječi o sakralnim lokalitetima na području Hrvatskog zagorja, na kojima je autorica obavljala istraživačke i/ili konzervatorsko-restauratorske radove:

Pri Ocu Bogu na Veternici
kapela s kamenom polikromiranom skulpturom Ranjenog Isusa (17–19. st.) i mikroprostor od Gore Veterničke do Sutinskog

Vražja peć u Sopotu kod Pregrade
kamena skulptura sv. Mihaela  na raskrižju Sopot – Višnjevec – Vražja peć

Kapela sv. Jakoba (Majke Božje) na Očuri kod Radoboja
najveća gotička kapela Hrvatskog zagorja (15. st.) i njezin mikroprostor s arheološkim lokalitetima Postenje i Hajdino zerno)

Kapela Majke Božje Gorske kod Lobora
prethistorijsko-antičko-srednjovjekovni lokalitet s današnjom hodočasničkom crkvom (15–17. st.), na kojem su opsežna arheološka istraživanja još u tijeku

Kapela sv. Mihala u Samoboru
kapela sv. Mihala (15–17. st.) i mikroprostor Taborec ispod Staroga Grada u Samoboru

Na tim kristijaniziranim lokalitetima iznikli su poklonci, kapele, župne i hodočasničke crkve. Njihovi toponimi, položaj ukrajoliku, liturgijska oprema sa svojim ikonografskim obilježjima, kao i zabilježeni običaji i suvremene prakse in situ, ukazuju na starije i kompleksnije porijeklo, koje do sada nije cjelovitije istraženo. Čitanje znakova u mikroprostoru, iz živoga tkiva baštine, kazivanja in situ, usporedbe sa recentnim rezultatima istraživanjima sakralnog pejzaža i kulturnog krajolika – upućuju na potrebu interdisciplinarnog istraživanja (arheološkog, povijesnog, povijesnoumjetničkog, konzervatorsko-restauratorskog, liturgičkog, etnološkog, jezikoslovnog, antropološkog itd.) na tim i drugim povijesnim lokalitetima na tom području. Preduvjet (o)čuvanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine je (pre)poznavanje.


Majka Božja, drvena polikromirana skulptura u podnožju raspela u Radoboju, nepoznati pučki majstor iz prve pol. 20. st.

Zvjezdana Jembrih rođena je u Zagrebu. Djetinjstvo je provela u Zlataru. Diplomirala je 1990. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Dosad je izlagala na  brojnim samostalnim i skupnim izložbama, te izvela nekoliko desetaka land art radova. Sudjelovala je na mnogim likovnim kolonijama i simpozijima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Od 1993. radi kao konzervatorica-restauratorica. Boravila je na stručnom usavršavanju u Münchenu i na poslijediplomskom studiju u Budimpešti, gdje je 2000. magistrirala restauriranje drvene skulpture. Od 2013. izvanredna je profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina, a od 2015. do 2019. predstojnica Katedre za restauriranje umjetnina. Voditeljica je nekoliko programa zaštite pokretnih kulturnih dobara, te autorica stručnih članaka i publikacija s područja konzerviranja i restauriranja umjetnina. Organizatorica je, autorica i glavna urednica kataloga konzervatorsko-restauratorske izložbe Ne/Izliječeni sveci u Zagrebu i Bjelovaru. Glavna je urednica monografije Kapela sv. Mihala u Samoboru – od preživljavanja do oživljavanja (2016). Objavila je knjigu kratkih priča Janusove kćeri sestre nevjeste (MD, 2001), knjigu pjesama Ljubavnici kraljica glad (Autorska kuća, 2007), knjigu putopisa Ljetopisi (Autorska kuća, 2008) te ponovljene priče o ženama iz mitova, legendi i predaja pod naslovom Janusove sestre (Autorska kuća, 2009). U izdanju Hrvatskoga društva pisaca objavila je zbirku pjesama Sve jedno (2014). Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog restauratorskog društva. Od  2012. u suradnji s Lidijom Bajuk i Suzanom Marjanić iz Instituta za etnologiju i folkloristiku sudjeluje u etnografskim istraživanjima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u Dalmatinskoj zagori. Suautorica je (sa Sanjom Lovrenčić) dviju dokumentarnih emisija za III. program Hrvatskog radija: Ispod lipe i Slike povratka. Zajedno s akademskim slikarom-grafičarom Jurom Kokezom objavila je grafičko-pjesničku mapu Tragovi (2014). Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja za likovni i književni rad.


❌

◀

▶

Pregled