Zbivanja - predavanje

Odjel za likovne umjetnosti Matice hrvatske

Predavanje ZAŠTITA ARHITEKTONSKE BAŠTINE HRVATSKE MODERNE Tomislava Premerla

Petak, 5. travnja 2013. u 18 sati, Velika dvorana Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Hrvatska se arhitektura prve polovice dvadesetog stoljeća ostvarivala usporedno sa svjetskim zbivanjima i ostvarila vrhunska djela u svjetskim razmjerima. Mi to možemo meritorno tvrditi, ali istovremeno to svijetu moramo i pokazati. Nužnost zaštite naše moderne arhitekture više je nego očita i zadnji je čas da se na to upozori i da se u tom smislu djeluje. Vrhunske vrijednosti moderne arhitekture propadaju nam pred očima, ili kao krajnje zapušteni objekti, ili nasilno devastirani objekti. Važno je upozoriti da te vrijednosti prelaze naše nacionalne okvire i bitan su dio europske kulturne i umjetničke baštine.Zaštita arhitektonske spomeničke baštine u prvom je redu etički čin. Čuvanje žive povijesti modus je našeg življenja i mogućnost svake nove stvaralačke akcije. Čuvanje je to nacionalnog, ali i vlastitog pamćenja, bez kojega slijedi rasap duha, rasap moguće zdrave budućnosti. Čuvanje spomeničke baštine, čega je važan dio i čuvanje novijih vrijednosti, naš je najneposrediji dodir s poviješću i naša najneposrednija projekcija u buduće vrijeme. Povijesno pamćenje ovdje prerasta u povijesnost koju živimo i kojom otvaramo budućnost ka novoj povijesti, koju ćemo i opet stvaralački živjeti.

slikaViktor Kovačić, Palača burze u Zagrebu (lijevo), danas zgrada HNB-a. Otvorena je 1927.

Tomislav Premerl (Zagreb, 1939) diplomirao je arhitekturu 1969., a doktorirao 1985. u Zagrebu. Radio je kao konzervator, predavao u Građevinskom školskom centru te bio urednik za likovnu struku u Leksikografskome zavodu (1980-2004). Predavao je sakralnu umjetnost na Teološkom studiju i Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Mentor je na doktorskim studijima arhitekture i povijesti umjetnosti u Zagrebu i Zadru. Od 1962. objavljuje članke, kritike i teorijske tekstove. Knjige: Hrvatska moderna arhitektura između dva rata – nova tradicija, Nastajanje u suncu, Zagreb, grad moderne arhitekture, Prepoznavanje arhitekture. Izveo je više adaptacija povijesnih sakralnih objekata te projektirao i izveo nove crkve na Gornjem Prekrižju, Hižakovcu i u Retkovcu, Čulincu i Mičevcu u Zagrebu. Bio je član uredništva Arhitekture, glavni i odgovorni urednik Čovjeka i prostora, član je uredništva Prostora. Ostvario je više kritičkih izložbi arhitekture i tri samostalne izložbe vlastitih crteža. Nagrade: J. J. Strosmayer (HAZU) i Neven Šegvić (UHA).





❌

◀

▶

Pregled