Zbivanja - predavanje

KGZ, Knjižnica Vladimira Nazora, Odjel za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske

Predavanje Trpimira Vedriša: „SLAVENSKE STARINE“ NAKON POSTMODERNE - IZMEĐU FASCINACIJE I DEKONSTRUKCIJE

Četvrtak, 28. ožujka 2019. u 19:00 sati, Dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

HRVATSKA MITSKA BAŠTINA U (RANOME) SREDNJEM VIJEKU

Podsjećajući na podrijetlo, početke i okolnosti istraživanja „slavenskih starina“ tijekom 20. stoljeća, svrha je predavanja razmotriti današnji epistemološki status koncepta „(staro)slavenske kulturne baštine“. Naime, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća (staro)slavenska je baština s jedne strane stekla vidljivu popularnost – između ostalog i u sklopu obnovljenog interesa za pretkršćansku duhovnost – no istodobno su neki od recentnih trendova na području humanističkih disciplina (ponajprije arheologije, etnologije i povijesti) doveli u pitanje povijesnu održivost rekonstrukcije društava i kulturâ ranih Slavena. Na tom tragu, cilj je predavanja na nekoliko odabranih primjera (od popularne kulture do arheoloških istraživanja) problematizirati relevantnost tih trendova za razumijevanje i rekonstrukciju hrvatske pretkršćanske kulturne baštine.

Trpimir Vedriš docent je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu diplomirao povijest i etnologiju, a filozofiju je studirao na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Magistrirao je 2004. a doktorat obranio 2015. na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog Sveučilišta u Budimpešti i na zagrebačkom Sveučilištu (2009). Područje njegova znanstvenog interesa su srednjovjekovna hagiografija i kult svetaca, kasnoantička i srednjovjekovna povijest kršćanstva (napose proces kristijanizacije) te hrvatska srednjovjekovna povijest i problemi suvremene percepcije srednjovjekovlja. Iz tih je područja objavio veći broj radova i uredio više zbornika radova, primjerice Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire u suuredništvu s D. Dzinom i A. Miloševićem (Brill, 2018), Imperial spheres and the Adriatic: Byzantium, the Carolingians and the Treaty of Aachen (812) u suuredništvu s M. Ančićem i J. Shepardom (Routledge, 2018), Cuius Patrocinio Tota Gaudet Regio. Saints' Cults and the Dynamics of Regional Cohesion u suuredništvu s S. Kuzmovom i A. Marinković (Hagiotheca, 2014), The saints of Rome: diffusion and reception from Late Antiquity to the Early Modern Period u suuredništvu s H. Doherty i D. Uhrin (Hagiotheca, 2019). Aktivan je član Hrvatskoga hagiografskog društva Hagiotheca.


Slavonska tradicijska ponjava

Petak, 29. ožujka od 17 do 20 sati
Likovna radionica: Mitska simbolika boja
Voditeljica: izv. prof. mr. art. Zvjezdana Jembrih
Mjesto održavanja: Čitaonica i Galerija VN, Ilica 163-a/Vodovodna 1
Prijava za radionicu: knjiznica.vladimira.nazora@kgz.hr ili na tel.: 01 3703 414

“Živimo u bojama” jer je ovaj svijet – uz pomoć svjetlosti – obojen. Kodeks kromatskoga govora pripisuje se i životinjama, a ljudskoj vrsti svojstveno je doživljavanje boja na osjetilnoj i psihološkoj razini. Boje u čovjeku izazivaju određene podražaje kojima se može i manipulirati, a na simboličkoj razini boje mogu imati različita tumačenja. No, “razumijevanje boja nije u davanju značenja. Vezanje neke boje uz pojedino i isključivo značenje uništava simboličku snagu koja uvijek ostavlja prostor nedorecivosti i neizrecivosti”, riječi su zagrebačkoga pomoćnog biskupa Ivana Šaška. Prema Aristotelu, boja je ono što skriva, a ne ono što otkriva; boja je “ljuska” skrivene unutarnje biti. Stoga boja, onome koji poznaje “jezik”, otkriva ono što je ispod “ljuske”. Latinskoj riječi color u značenju “boja” indoeuropski je korijen kel, što znači “skrivati”. Hrvatska riječ boja balkanski je turcizam koji imenuje “ukras”, bojiti znači “ukrašavati”. Manje poznata slavenska riječ mast također označava “boju”. Nakon motivacijskoga kraćeg izlaganja o izabranim slavenskim mitskim predodžbama, razgovorno će se tematizirati veza mit – sadašnjosti i mit kao nadahnuće u suvremenosti. Predstavit će se tradicijski koloristički motivi za likovnu interpretaciju (crveno-zeleno, plavo-žuto/narančasto/ljubičasto, crno-bijelo) na razini mogućih značenja, s obzirom na ambivalentnost simbolike boja. Zatim ćemo predstaviti i primijeniti neke likovne tehnike (kolaž, tempera, kombinirana tehnika (s elementima ready maed tehnike i asamblaža). Polaznici radionice svoje će likovni rad kreirati u međuodnosima  crtež – boja – kompozicija – rekompozicija, figuralno – apstraktno; ilustrativna razina – simbolička razina.

Zvjezdana Jembrih diplomirala je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti (1990). Radila je kao konzervatorica-restauratorica (od 1993), boravila na stručnom usavršavanju u Münchenu i na poslijediplomskom studiju u Budimpešti, gdje je magistrirala restauriranje drvene skulpture (2000). Izvanredna je profesorica na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina (od 2013) i predstojnica Katedre za restauriranje umjetnina (od 2015). Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je izlagala na dvadesetak samostalnih i tridesetak skupnih izložbi, predstavivši se s više land art radova. Sudjelovala je na brojnim likovnim kolonijama i simpozijima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Članica je Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskoga restauratorskog društva. Piše i objavljuje poeziju i prozu u književnim časopisima, na radiju i televiziji te na mrežnim stranicama. Objavila je knjigu kratkih priča Janusove kćeri sestre nevjeste (Naklada MD, 2001.; Autorska kuća, 2009), knjigu pjesama Ljubavnici kraljica glad (Autorska kuća, 2007), knjigu putopisa Ljetopisi (Autorska kuća, 2008), zbirku pjesama Sve jedno (Hrvatsko društvo pisaca, 2014). U suradnji s etnologinjom Lidijom Bajuk i folkloristicom Suzanom Marjanić iz Instituta za etnologiju i folkloristiku sudjeluje u etnografskim istraživanjima sjeverozapadne Hrvatske (od 2012). Uz književnicu i prevoditeljicu Sanju Lovrenčić, autorica je dokumentarnih emisija Ispod lipe i Slike povratka za Treći program Hrvatskoga radija. U suradnji s akademskim slikarom i grafičarom Jurom Kokezom objavila je grafičko-pjesničku mapu Tragovi (2014). Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja za likovni i književni rad.


❌

◀

▶

Pregled