Odjel za tehničku kulturu Matice hrvatske
Nekonvencionalna ležišta plina sve su važniji segment istraživanja zahvaljujući tehnološkom napretku koji omogućuje njihovu komercijalnu eksploataciju. Uobičajeno se razlikuju tri skupine: šejlovi ili škriljavci (shale gas), slabo propusni pješčenjaci (tight gas) i plin iz ugljenih slojeva (Coalbed Methane), dok se plinski hidrati izdvajaju kao obujamski velik, ali slabo pridobiv potencijal. Razvojem horizontalnih bušotina i višestrukog hidrauličkog frakturiranja globalni udio nekonvencionalnih ležišta u proizvodnji plina porastao je s 19% u 2014. na približno 33%. Procjenjuje se da dokazane rezerve konvencionalnih ležišta iznose 219 × 10¹² m³, a tehnički pridobivi nekonvencionalni resursi 350 × 10¹² m³. Do sredine stoljeća očekuje se rast proizvodnje nekonvencionalnih ležišta, osobito u Sjevernoj Americi, Kini, Kanadi i području Azije–Pacifika. Ulaganja u istraživanje i eksploataciju plinskih ležišta do 2050. mogla bi dosegnuti 10,4 × 10¹² USD, potvrđujući i ključnu ulogu nekonvencionalnih resursa u dugoročnoj energetskoj sigurnosti i stabilnosti globalne opskrbe plinom.
Sonja Koščak Kolin izvanredna je profesorica i predstojnica Zavoda za naftno‑plinsko inženjerstvo i energetiku RGNF‑a Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je naftno rudarstvo 1996., magistrirala 2000. i doktorirala 2018. godine. Na Fakultetu je zaposlena od 1997., a predaje kolegije iz proizvodnog inženjerstva nafte i plina, hidrodinamičkih mjerenja u bušotinama, modeliranja proizvodnih sustava i osnova energetskog inženjerstva. Gostovala je i kao profesorica na AGH University of Science and Technology u Poljskoj. Autorica je ili koautorica više od šezdeset znanstvenih i stručnih radova te dobitnica nekoliko priznanja, među kojima se ističu Državna nagrada za znanost (1997.) i Grant‑in‑Aid Award AAPG‑a (2001.). Aktivno djeluje u strukovnim i znanstvenim tijelima, uključujući Znanstveno vijeće za naftu HAZU‑a, Društvo sveučilišnih nastavnika i Upravni odbor hrvatskog ogranka SPE‑a.
❌
◀
▶