Zbivanja - predavanje

Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske

Predavanje Renate Pernar ISTRAŽIVANJE ŠUMA IZ ZRAKA - dronovi, zrakoplovi, sateliti – mogu li pomoći šumama?

Četvrtak, 31. siječnja 2019. u 18:00 sati, Dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Znanost i/ili umijeće prikupljanja informacija o objektu ili pojavi, većinom na površini Zemlje, na temelju informacija dobivenih s pomoću uređaja koji nisu u izravnom doticaju s objektom, površinom ili pojavom od interesa nazivaju se daljinska istraživanja. Daljinska istraživanja u šumarstvu Hrvatske provode se već sto godina. Tijekom toga razdoblja intenzitet primjene bio je različit. Danas su aero- i satelitske snimke postale nezaobilazno sredstvo za proučavanje i praćenje promjena čovjekova okoliša.
Svjedoci smo sve učestalijih prirodnih nepogoda (ledolomi, snjegolomi, vjetrolomi, poplave, požari i dr.), kojima su zahvaćeni šumski ekosustavi. Kako bismo pristupili procjeni i sanaciji šumskih šteta od prirodnih nepogoda, potrebno je prvo locirati sastojina i utvrditi stanje ekosustava zahvaćenih nepogodom. To se uobičajeno provodi terestričkim opažanjima, što zahtijeva angažiranje velikoga broja stručnjaka i najčešće je povezano sa znatnim troškovima i produženim rokom provedbe inventure. Budući da je nerijetko riječ o velikim, ponekad i teško dostupnim površinama, primjena metoda daljinskih istraživanja nameće se kao brza i pouzdana metoda. Ovisno o veličini zahvaćene površine, na raspolaganju su nam snimanja bespilotnom letjelicom (dron), aerosnimanja i satelitska snimanja. Namjera mi je ovdje ukazati na neke mogućnosti, ali i na prednosti, korištenja metoda daljinskih istraživanja u odnosu na terestričke metode. Njihove mogućnosti generator su razvoja sve modernijih alata i tehnologija, sve u funkciji povećavanja  brzine, količine i kakvoće informacija potrebnih stručnjacima raznih područja koji se u svom djelokrugu koriste prostornim podacima.

Dr. sc. Renata Pernar (rođ. Fintić) redovita je profesorica u trajnom zvanju na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Najvažnije su područje njezina rada istraživanja o primjeni metoda daljinskih istraživanja za praćenje stanja, promjena i biološke raznolikosti šuma, kartiranja zemljišnoga pokrova i načina korištenja zemljišta. Tijekom znanstvenog i stručnog rada vodila je ili sudjelovala u 34 projekta, objavila je stotinjak radova te sudjelovala na četrdeset znanstvenih skupova. U okviru Bolonjskoga procesa izradila je program izvođenja nastave za četrnaest predmeta na svim razinama studija. Mentorica je devedeset diplomskih, četiri magistarska i šest doktorskih radova. Bila je predsjednica Povjerenstva za daljinska istraživanja u sklopu globalne procjene šumskih resursa, članica je stalne radne skupine za izradu kapaciteta Nacionalne infrastrukture prostornih podataka. Na Fakultetu je obnašala dužnost predstojnice Zavoda, voditeljice studija,  prodekanice za nastavu te zamjenice dekana. Aktivna je članica i dopredsjednica Hrvatskoga kartografskog društva, članica Hrvatskoga šumarskog društva i Hrvatskog ekološkog društva. Obnašala je dužnost zamjenice predsjednika Znanstvenoga vijeća za daljinska istraživanja HAZU i pročelnice Sekcije za vegetaciju, poljoprivredu i šumarstvo. Redovita je članica Akademije šumarskih znanosti, član Predsjedništva i tajnica Odsjeka za uređivanje šuma i šumarsku politiku.

Voditeljica
mr. sc. Jasna Matekalo Draganović,
pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku


❌

◀

▶

Pregled