Zbivanja

Odjel za školstvo Matice hrvatske

Predavanje prim.dr.sc. Miroslava Pospiša "Projekt neurološkoga pristupa školskom neuspjehu"

Srijeda, 23. veljače 2005, u 18.00 sati, Palača Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Predmet: Predavanja s temom školskog neuspjeha (projekt neurološkog pristupa školskom neuspjehu)

Školski neuspjeh ozbiljan je problem, koji ne opterećuje samo dijete i obitelj, nego i društvo u cjelini. Djeca neuspješna u školi imaju mnogostruke probleme i heteogena su skupina, etiološki i klinički. Učenje je aktivnost ponašanja i u općem smislu ne odnosi se samo na učenje u školi, a školsko učenje specifičan je aspekt učenja. Do školskog neuspjeha mogu dovesti poremećaji zdravlja, koje didaktički možemo podijeliti na tjelesno zdravlje, emocionalno zdravlje, komunikacijsko zdravlje i socijalno zdravlje. Edukacijsko se zdravlje izravno odnosi na sposobnost učenja, odnosno. poremećaj edukacijskoga zdravlja vodi izravno do školskog neuspjeha.

slika

Problem

Stanovit broj učenika ne može zadovoljiti u učenju model iz prošlosti (oko 30-40 posto svih učenika ima neku vrstu teškoća u učenju), ali u našim uvjetima i u sadašnjosti, taj je model predavanje - pamćenje - uvježbavanje - test. Potrebne su spoznaje kako mozak uči. Zbog nedovoljna nastavnikova poznavanja kako mozak uči te neprihvaćanja i nepoznavanja individualnoga pristupa učenju (različiti učenici različiti mozgovi), neki učenici gube motivaciju za učenje i postaju frustrirani, što najčešće dovodi do hiperaktivnosti i agresivna ponašanja ili do povlačenja u sebe. Nepoznavanje ključnih činitelja koji učenika priječe u postizanju uspjeha, onemogućuje primjenu specifičnih strategija u poučavanju.

Cilj predavanja

1. Upoznati sudionike sa slikom razvoja mozga, koja je iznikla iz brojenja sinapsi, spinova i dendrita, iz praćenja nakupljanja mijelina i iz izučavanja obogaćena okruženja za mozak u razvoju. Promatranje i praćenje razvoja mozga je specijalnost unutar znanosti o mozgu. Postoje kritična razdoblja za razvoj pojedinih sustava mozga, ali je sigurno da unos informacija iz okruženja u pravom trenutku oblikuje ljudski mozak.

2. Potrebno je upoznavanje s neuralnom prirodom djetinstva, koja zahtijeva već prenatalnu stimulaciju mozga.

3. Potrebne su spoznaje kako mozak uči . Nove spoznaje u molekularnoj biologiji i slikovne tehnike ukazuju da geni zajedno s okolinom znače okvir za cjelinu koja zajedno djeluje na učenje. Pravilna stimulacija ima utjecaj na razvoj jezika, vida, sluha i obrazovanje, a emocionalna trauma i zlostavljanje mijenjaju mozak sve do njegova propadanja.

4. Pred razvojnim neurologom, psihologom, pedagagom i nastavnikom važna je zadaća utvrđivanja spremnosti za školu. Moramo se upoznati s činjenicom da postoje goleme razlike u stupnju razvoja normalne djece. U ranim godinama ona može biti od tri do pet godina. Svaki mozak ima svoju brzinu razvoja. Ne treba očekivati da se stigne prije nego što se krene (Chantal Evano).

5. U okviru predavanja obraditi neurorazvoje funkcije odgovorne za učenje.



Predavanja

1. Projekt neurološkoga pristupa školskom neuspjehu (23. veljače 2005, 18.00 sati)

2. Razvoj i individualni pristup učenju (24. ožujka 2005, 18.00 sati)

3. Edukacijsko zdravlje (27. travnja 2004, 18.00 sati)

4. Neurorazvojne funkcije i njihove disfunkcije odgovorne za učenje (25. svibnja 2005, 18.00 sati)

5. Cerebralna paraliza kao model poremećaja edukacijskoga zdravlja (15. lipnja 2005, 18.00 sati)


Nakon predviđenoga ciklusa predavanja očekuje se od polaznika bolje prepoznavanje i bolji pristup poremećajima učenja.



Prim. dr. sc. Miroslav Pospiš, dr. med.
Pedijatar/ dječji neurolog
Centar za neurorazvojne poremećaje
Opća bolnica Varaždin

❌

◀

▶

Pregled