Zbivanja

Odjel za jezikoslovlje Matice hrvatske

Predavanje Melite Kovačević (Laboratorij za psiholingvistička istraživanja) KAKO DJECA UČE HRVATSKI JEZIK?

Srijeda, 3. ožujka 2004, 18,00 sati, palača Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Iz ciklusa KAKO I ZAŠTO UČITI HRVATSKI JEZIK?

Djeca i jezik
Matičin Odjel za jezikoslovlje 3. ožujka organizirao je predavanje iz ciklusa Kako i zašto učiti hrvatski jezik? s temom Kako djeca uče hrvatski jezik? Melite Kovačević iz Laboratorija za psiholingvistička istraživanja.
Obično se kaže da djeca uče ono što čuju, a pitanja koja su se razvila oko te postavke bila su poticaj za utemeljenje psiholingvistike koja tek treba dati odgovor na pitanje kako djeca uče jezik, kako od pojedinačnih elemenata stvaraju kompletan sustav. Djetetu koje tek kreće u svijet prva je reakcija plač, a do svoje prve godine ovladava osnovama materinskog jezika, što je u usporedbi s odraslima koji uče strani jezik fascinantno, pogotovo što djeca uče spontano i bez napora, neosviješteno usvajaju jezik ni iz čega. Fenomen nastajanja jezika, kao jedinom načinu ulaženja u ljudski um, čije je zrcalo, divili su se mnogi istraživači, a istraživanja dječjeg jezika i čudotvornog mehanizma njegova usvajanja postala su važna za cijeli sustav jezika, istaknula je Kovačević.
Do trenutka kada dijete izgovori prvu riječ ono mora mnogo toga savladati, jer govoru prethodi razumijevanje jezika. Taj put od ničega do prve izgovorene riječi i budući razvoj temelj su rada psiholingvističkih laboratorija, koji danas postoji i u Hrvatskoj, u kojima godine rada prethode prvim analizama i zaključcima do kojih se dolazi uglavnom eksperimentalnim metodama, a važnu ulogu ima interdisciplinarnost. Istraživanjima se nastoji otkriti sustavnost, mehanizmi kojima se jezik usvaja, što predstavlja mozgovnu razinu. Hrvatski je jezik zanimljiv za ovakva istraživanja zbog svoje morfološke razine, koja je dosta slojevita u odnosu na druge jezike.
Na kraju je Melita Kovačević istaknula kako bi se rezultati psiholingvističkih istraživanja trebali više primjenjivati u praksi, posebno u osoba s teškoćama u govoru, pri učenju stranih jezika, a važno mjesto trebali bi dobiti i u izradi školskih udžbenika.
Antonija Vranić

❌

◀

▶

Pregled