Zbivanja - predavanje

Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske

Predavanje Marijane Borić: FAUST VRANČIĆ IZMEĐU TRADICIONALNOG I NOVOVJEKOVNOG PRISTUPA ZNANOSTI

Četvrtak, 16. studenoga 2017. u 18:00 sati, Velika dvorana Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Faust Vrančić Šibenčanin jedan je od hrvatskih velikana čije značenje nadilazi ograničenja epoha i okvire nacionalne znanstvene baštine. Afirmacija čovjeka pojedinca u raznim oblicima života jedna je od bitnih tekovina humanizma, a Faust Vrančić primjer je uspješna renesansnoga tipa čovjeka - homo universalis. Bio je biskup, jedan od najutjecajnijih ljudi u hrvatsko-ugarskom kraljevstvu toga doba, inženjer, konstruktor, leksikograf, a pisao je i filozofske, historiografske te književne tekstove. Obrazovanjem i sposobnošću postigao je visoke položaje u javnom životu: društvenom, političkom i crkvenom. Faust Vrančić djelima nadživljuje svoje vrijeme, a među njegovim raznovrsnim i bogatim opusom posebno se ističu dva djela trajne vrijednost: njegov petojezični rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae,(Rječnik pet najuglednijih jezika europe: latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i mađarskog jezika, Venecija, 1595) i tehnički priručnik Machinae novae - Novi strojevi. U izlaganju će se prikazati Vrančićevo stasanje u jednog od najistaknutijih tehničkih pisaca njegova doba, te u najvažnijim karakteristikama izložiti struktura i sadržaj djela Machinae novae, kojim je Vrančić postigao svjetsku slavu. Djelo će se usporediti sa zapadnoeuropskom renesansnom znanstvenom i tehničkom tradicijom. Vrančićeve izvanredne tehničke zamisli nadilazile su mogućnost koje su mu bile na raspolaganju te su mnoge od njih zaživjele stotinama godina nakon objavljivanja toga iznimnog djela. Vrančić je vizionarski anticipirao razvoj tehnike. Usprkos sve bržem razvoju tehnologije, svjedočimo kako su diljem svijeta i danas mnoge izvanredne Vrančićeve ideje zastupljene u svakodnevnoj praksi.

Marijana Borić znanstvena je suradnica u Zavodu za povijest i filozofiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odsjek za povijest prirodnih i matematičkih znanosti u Zagrebu. Matematičarka, fizičarka, filozofkinja i povjesničarka znanosti, istražuje rad znamenitih hrvatskih znanstvenika, koji su dali doprinos ovoj sredini, ali i ukupnom razvoju zapadnoeuropske znanosti, te tako pridonijeli prepoznatljivosti hrvatskoga nacionalnog identiteta u svjetskim okvirima. U sklopu toga istražuje rad istaknutih hrvatskih znanstvenika u kontekstu razvoja prirodnih i matematičkih znanosti u doba renesanse i na pragu novovjekovlja. Autorica je stotinjak radova iz povijesti egzaktnih znanosti u Hrvata, hrvatsko-engleske monografije Faust Vrančić - Portret izumitelja, te popularnih knjiga, edukativnih slikovnica o Marinu Getaldiću i Faustu Vrančiću. Posebno se bavi razvojem matematičkih metoda i koncepcija koje su omogućile napredak novovjekovne znanosti. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Epistemološki aspekti Getaldićeva rada na matematičkoj analizi i sintezi. Voditeljica je projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu koji podupiru Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. U sklopu projekta bavi se afirmacijom i popularizacijom hrvatske znanstvene baštine u zemlji i inozemstvu.


❌

◀

▶

Pregled