Zbivanja - predavanje

Matica hrvatska

Predavanje Josipa Mihaljevića: ULOGA MATICE HRVATSKE U HRVATSKOME PROLJEĆU I REPRESIJA PREMA NJEZINIM ČLANOVIMA NAKON SLOMA POKRETA

Utorak, 11. siječnja 2022. u 12:00 sati, Dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Predavanje dr. sc. Josipa Mihaljevića

Skupina koja je davala glavni nacionalni ton Hrvatskom proljeću svakako je krug intelektualaca okupljen oko Matice hrvatske. Najstarija hrvatska kulturna i izdavačka ustanova za vrijeme Hrvatskoga proljeća postala je središte oko kojeg se okupljala inteligencija nezadovoljna tadašnjim položajem Hrvatske unutar jugoslavenske federacije, a napose tretmanom hrvatskog nacionalnog identiteta. Iako je politika hrvatskih komunističkih reformista stvorila uvjete za pojavu Proljeća, tek će djelatnost tog kruga na kulturnom, ponajprije na jezičnom planu, označiti pravi početak stvaranja hrvatskoga nacionalnog pokreta. Upravo će u prostorima Matice hrvatske 1967. biti napisana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Njezina se objava smatra početkom Proljeća. Oko Matice su se okupljali marksistički i nemarksistički intelektualci, koji su se uključili u rasprave o društvenim promjenama i podupirali reformski orijentirano krilo vladajuće partije, ali su u javnost izlazili i s novim idejama i zahtjevima. Ideja o potrebi političke i upravne decentralizacije, pravednije raspodjele državnih prihoda i liberalizacije gospodarskog života okupila je brojne hrvatske intelektualce u zajedničkom smjeru borbe za ravnopravnost Hrvata i Hrvatske. Pored ideje nacionalne slobode, u tom su se krugu javljale i ideje o slobodi pojedinca. Djelovanjem na kulturnom polju, ali i osnivanjem brojnih ogranaka i širenjem svojega članstva po čitavoj Hrvatskoj, ali i šire, Matica hrvatska osigurala je Proljeću masovnost zbog koje i govorimo o pokretu. Slomom Hrvatskoga proljeća na kraju 1971. i početkom 1972. jedna od glavnih meta režimske represije bila je Matica hrvatska jer se na nju gledalo kao na instituciju nositeljicu opozicijskih političkih ideja. Republički sekretarijat unutrašnjih poslova sastavio je Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske, koji je služio za sastavljanje optužnica i pokretanju sudskih progona. Izvještaj je zaključio da je Matica „prerasla u udruženje za ostvarivanje kontrarevolucionarnih ciljeva“. Na temelju tog izvještaja pisane su kaznene prijave i provođeni sudski procesi protiv brojnih hrvatskih intelektualaca. Matici je praktički bio zabranjen rad, a brojni njezini istaknuti članovi došli su na udar državne represije pod optužbama za „hrvatski nacionalizam“. Iako Matica hrvatska nije službeno ukinuta, ona je te godine praktički prestala s radom, ukinuta je i njezina izdavačka djelatnost. Prva skupina matičara, u kojoj su bili Ante Bačić, Šime Đodan, Ante Glibota, Vladimir (Vlado) Gotovac, Jozo Ivičević Bakulić, Zvonimir Komarica, Vlatko Pavletić, Franjo Tuđman, Hrvoje Šošić i Marko Veselica, uhićena je 11. siječnja 1972. S njima je optužen i Ante Bruno Bušić, koji je uhićen još u prosincu 1971. Nakon politički motiviranih i namještenih sudskih postupaka osuđeni su na duge zatvorske kazne. Najveću je kaznu dobio prvooptuženi Marko Veselica, koji je osuđen na sedam godina zatvora i dodatne četiri godine zabrane javnog istupanja. U godinama koje su slijedile nekadašnji članovi Matice bili su sustavno marginalizirani i proganjani.


❌

◀

▶

Pregled