Zbivanja

Odjel za književnost Matice hrvatske

Predavanje iz ciklusa KAKO ČITATI HRVATSKU KNJIŽEVNOST (I ZAŠTO): Tomislav Brlek - KANON U OBRATU

Srijeda, 26. svibnja 2004, 18,00 sati, Palača Matice hrvatske, Zagreb, Strossmayerov trg 4

Način čitanja
slika
Odjel za književnost Matice hrvatske 26. svibnja organizirao je u sklopu ciklusa Kako čitati hrvatsku književnost (i zašto) predavanje Tomislava Brleka s temom Kanon u obratu.
Anglist i hispanist Tomislav Brlek, s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, kako je i sam istaknuo, odabrao je pomalo neuobičajnu temu za predavanje, koje je posvetio povijesti hrvatske književnosti. Riječ kanon u naslovu predavanja uporabio je metaforički, smatrajući kako je hrvatska književnost u proteklom stoljeću funkcionirala poput kanona u obratu, a središnja tema tog kanona u književnosti bio bi način na koji se djela čitaju.
Brlek kao primjer kanona u obratu u povijestima književnosti navodi primjere nekih najnovijih povijesti književnosti, poput one Dubravka Jelčića i Slobodana Prosperova Novaka, koje se u odnosu na one starije doživljavaju kao bitno drukčije, ali se pažljivim čitanjem može utvrditi da ponavljaju istu temu s različitim obratima, a to je ono što Brlek naziva kanonom u obratu.
U hrvatskoj tradiciji povijest književnosti smatra se neproblematičnom sintagmom i obično se prihvaća kao kruna autorskoga rada. Ipak, njezin status nije jasan. Ono što danas imamo u našoj povijesti književnosti ostvarenje je plana i programa koji je postavio Barac još 1924. u kojem je zahtijevao da se treba osoboditi filološke analize, a to je mišljenje poslije i promijenio smatrajući da je ona ipak potrebna, a upravo ideju da se treba osloboditi filologijske i tekstualne strane književnoga djela posebno su dobro prihvatili autori naših povijesti književnosti. Brlek smatra da takva koncepcija povijesti književnosti nije jedina te kako bi autori trebali pokazivati više smisla za specifičnost književnosti.
Antonija Vranić

❌

◀

▶

Pregled