Zbivanja - predavanje

Odjel za poljodjelstvo Matice hrvatske

Predavanje Ivana Šimunića MELIORACIJSKE MJERE U SVRHU SPRJEČAVANJA/UBLAŽAVANJA POSLJEDICA KLIMATSKIH PROMJENA U POLJOPRIVREDI

Srijeda, 8. prosinca 2021. u 14:00 sati, Dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Klimatske promjene mogu se prikazati kao promjena klimatskih elemenata (temperature zraka, oborina, relativne vlaga zraka, jačine vjetra, insolacije) u odnosu na prosječne vrijednosti ili kao promjena raspodjele klimatskih događaja u odnosu na prosječne vrijednosti. Posljedica klimatskih promjena sve su češće pojave poplava i suša, koje mogu izazvati velike štete u poljoprivredi i okolišu.

Melioracijske mjere u hidrotehničkim melioracijama uključuju obranu od poplavnih i slivnih voda, odvodnju i navodnjavanje.

Obrana određenog područja od poplavnih i slivnih voda podrazumijeva hidrotehničke mjere i rješenja usmjerena na sprečavanje ili ublažavanje štetnih učinaka i posljedica površinskog otjecanja velikih količina oborinskih i bujičnih voda s viših na niža područja i posljedice izlijevanja vode iz riječnih korita i drugih prirodnih i umjetnih vodotoka duž priobalnog i šireg područja. Odvodnja suvišnih voda s određenih površina postiže se izgradnjom odgovarajućih sustava melioracijske odvodnje, što obuhvaća tehnička rješenja u prostoru i građevine za melioracijsku odvodnju: crpne stanice, kanale/cijevi različitih namjena, dimenzija i oblika, dodatne objekte/opremu te infrastrukturu (putnu mrežu, mostove). Da bi se spriječila ili ublažila suša kao prirodna pojava koja izaziva manjak vode u tlu (rizosferi), potrebno je primijeniti melioracijsku mjeru navodnjavanja radi postizanja povoljnog stanja vlažnosti tla za rast biljaka. Uspješna poljoprivredna proizvodnja može se ostvariti ako je u tlu tijekom vegetacije povoljan vodo-zračni odnos, jer višak ili manjak vode u tlu utječe na smanjenje prinosa.

U svrhu sprečavanja/ublažavanja posljedica koje bi mogle prouzročiti klimatske promjene u poljoprivredi i okolišu trebalo bi postojeće (izgrađene) hidrotehničke objekte, sustave površinske i podzemne odvodnje, kao i sustave navodnjavanja, na adekvatan način koristiti i održavati, a nastaviti s aktivnostima izgradnje novih hidrotehničkih objekata i sustava odvodnje i navodnjavanja. 

Prof.dr. sc. Ivan Šimunić rođen je 1956. u Hrvatskom Polju (Otočac). Studirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1975. do 1980. Poslijediplomski studij završio je 1986. na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Doktorirao je 1994. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Od 1980. do 1987. godine radio je na Poljoprivrednom institutu u Križevcima, a od 1987. radi na Zavodu za melioracije na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom radnog vijeka bavi se nastavnom, znanstvenom i stručnom djelatnošću.

Predavao je na dodiplomskom studiju, a prihvaćanjem Bolonjskog procesa izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju iz područja melioracija – odvodnje i navodnjavanja, dok na poslijediplomskom doktorskom studiju predaje predmet Istraživanja i predviđanja kakvoće voda u poljoprivrednim prostorima.

Kao voditelj ili suradnik na znanstvenim i stručnim projektima provodi istraživanja koja se odnose na reguliranje suvišnih voda tla u svrhu postizanja sigurnije i rentabilnije biljne proizvodnje i praćenje stanja voda na melioriranim poljoprivrednim površinama, kao i određivanja potrebe biljaka za vodom pri navodnjavanju. Istraživačko iskustvo stjecao je i boravkom u međunarodnim znanstvenim institucijama.

Autor je i koautor brojnih znanstvenih i stručnih radova objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima. Sudjelovao je i prezentirao rezultate istraživanja na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima koji su publicirani u zbornicima radova.

Član je više domaćih i međunarodnih stručnih društava.     


❌

◀

▶

Pregled