Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske
Hrvatska nema aktivnih vulkana, a najbliži su nam u Italiji. U Hrvatskoj ipak ima magmatskih stijena, primjerice na Medvednici, u Hrvatskom zagorju, na Velebitu i u sjevernoj Dalmaciji. Debljina nekih od tih stijena ukazuje na snažne erupcije, premda ne tolike kolike se očekuju od supervulkana. O tome što su supervulkani, gdje se nalaze i kakav im je bio učinak, a kakav bi mogao biti u današnje vrijeme, čut će se u predavanju.
Tihomir Marjanac rođen je 1953. u Zagrebu. Studij geologije završio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao. Proveo je dvije i pol godine na postdoktorskom usavršavanju u Norveškoj.
Tijekom studija i neposredno nakon diplomiranja radio je kao geološki tehničar u Institutu za geološka istraživanja u Zagrebu (danas Hrvatski geološki institut), a od 1982. zaposlen je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se proučavanjem dubokomorskih i plitkomorskih klastičnih sedimenata, oledbe Dinarida, paleoseizmičkih događaja u Dinaridima, i geoloških učinaka udara asteroida. Vodio je nekoliko međunarodnih i nacionalnih znanstvenih projekata.
Aktivno se bavi popularizacijom znanosti, održava javna predavanja i organizator je geoloških i astronomskih radionica za školsku djecu koje se izvode u sklopu Škole u prirodi. Suorganizator je Festivala znanosti u Zagrebu i koordinator obilježavanja Europske noći istraživača u Hrvatskoj 2010. i 2011. godine. Suosnivač je udruge za promociju i zaštitu geološke baštine ProGEO-Hrvatska.
Voditeljica: mr. sc. Jasna Matekalo Draganović, pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku
❌
◀
▶