Zbivanja - edukacija , interaktivno predavanje , obilježavanje , obilježavanje obljetnice , predavanje

Ogranak Matice hrvatske u Dugom Selu

Predavanje HRVATI NA SOČI

Četvrtak 28. rujna 2017. u 19 sati, u Velikoj vijećnici Grada Dugog Sela

Potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Dugom Selu, pukovnik u miru i zamjenik gradonačelnika Dugog Sela Nikola Tominac, u četvrtak, 28. rujna 2017. s početkom u 19 sati u Velikoj vijećnici Grada Dugog Sela, održat će predavanje: 

„Hrvati na Soči“

Ove se godine obilježava sto godina od najsurovijih bitaka I svjetskog rata na jugozapadnom bojištu koje pokriva današnje područje oko rijeke Soče u Sloveniji i Italiji. Nikola Tominac već dugi niz godina istražuje, u Hrvatskoj nedovoljno proučavanu i poznatu,  povijest I svjetskog rata. Obišao je brojna bojišta tog „Velikog rata“ u koja su utkane sudbine brojnih hrvatskih vojnika s područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, pa čak i Hrvata i Sjedinjenih Američkih Država. Hrvati su u tom ratu ginuli na obje strane fronte. Neki su ušli u povijest kao veliki vojskovođe, što je slučaj s generalom Svetozarom Borojevićem a neki su postali velikani sveopće katoličke crkve, što je slučaj s kardinalom Alojzijem Stepincem, blaženim, vjerujemo, uskoro svetim, koji je na jugozapadnom ratištu ratovao u sklopu 96. karlovačka pukovnija.

Nikola Tominac u svom predavanju prikazuje strukturu Austro-ugarske oružane sile a posebno se bavi onim postrojbama koje su pretežno ili u većini bile popunjavane vojnim obveznicima Hvatima. Predstavlja najvažnije pravce ratovanja i ratišta na kojima su sudjelovati, uvjete ratovanja, gubitke u ljudstvu,  označena i neoznačena grobišta te inicijative za dostojnim obilježavanjem tih događaja i mjesta na kojima su naši preci pretrpjeli stravična iskustva.

Prema procjenama, točni podaci ne postoje, u Austrougarskoj monarhiji tijekom I svjetskog rata bilo je mobilizirano 7,8 milijuna vojnika, od kojih je čak 1,2 milijuna poginulo a 3,6 milijuna bilo ranjeno. O uvjetima ratovanja tog vremena najbolje govori podatak da se čak 2,2 milijuna austrougarskih vojnika vodi se u kategoriji nestalih i zarobljenih. Na prostoru današnje Hrvatske ukupno je bilo mobilizirano između 640 do 700 tisuća vojnika. Ukupan broj mrtvih nikada nije točno utvrđen. Procjene se kreću od oko 140 do 170 ljudi a neki istraživači dolaze i do 230 tisuća. U borbama protiv Italije poginulo je između 40 i 60 tisuća ljudi. U vojnom smislu u Zajedničkoj vojsci i mornarici Carsko-kraljevske vojske i bojnog pomorstva Hrvati sa područja Hrvatske i Slavonije bili su dio XIII zagrebačkog korpusa, Hrvati s područja Dalmacije bili su u XVI dubrovačkom a Hrvati iz Istre u III gradačkom korpusu. Unutar zemaljske obrane Hrvati su bili dio Ugarske zemaljske obrane i osnovali s svoje posebno Hrvatsko domobranstvo i ratovali su unutar 42. Domobranske divizije.

Talijansko bojište otvorilo se u znatnoj mjeri nakon što je austrougarska vojska pretrpjela poraze i  značajne gubitke u Galiciji i Karpatima. Tijekom 1917. Austrougarska u savezništvu s Njemačkom nanosi teške poraze Italiji. Vojnici s obiju strana koji su preživjeli bitke, umiru od epidemije kolere i tifusa, koje se šire zbog nedostatka vode, hrane i osnovnih higijenskih uvjeta. 

O nehumanim uvjetima ratovanja i apokaliptičnim slikama rata pisano je u brojnim literarnim ostvarenjima. Osim umjetničkim dijela na taj bestijalni dio ljudske povijesti podsjećaju brojna poznata i nepoznata grobišta. Neka dostojno označena i održavana, uglavnom od onih zemalja koje sustavnije, od nas Hrvata, brinu o svojoj prošlosti. U javnosti je zabilježeno da je ruski čelnik Putin nedavno posjetio lokaciju u Sloveniji koja čuva uspomenu na ruske vojnike u I svjetskom ratu. Ovo predavanje ima za cilj potaknuti Hrvate da upoznaju taj krvavi dio svoje povijesti, očuvaju u svom pamćenju uspomenu na pretke koji su sudjelovali u Velikom ratu i potaknu institucije i znanost da se s malo više pijeteta i interesa pristupi otkrivanju i obilježavanju mjesta tih strašnih stratišta Hrvata, naših djedova i pradjedova. Vjerujemo da će živo sjećanje na te strašne ljudske patnje pomoći da se slični događaji više nikada ne dogode. 


❌

◀

▶

Pregled