Zbivanja - predavanje

Odjel za filozofiju Matice hrvatske

Predavanje Bojana Marottija: Filozofija i (hrvatski) jezik

Četvrtak, 30. listopada 2025. u 16:00 sati, Mala dvorana Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Može li se filozofirati na tuđem, nematerinskome jeziku? Povijest nam filozofije ne pruža jednoznačan odgovor na to pitanje. S jedne naime strane nalazimo veliku grčku filozofsku tradiciju, ili pak tzv. klasični njemački idealizam, gdje je očevidno da je upravo filozofiranje u vlasititu jeziku bilo usporedno visokim filozofskim dometima obaju tih razdoblja, ako već nije bilo i njihovim uvjetom. No s druge nam strane pojedini filozofi, primjerice Toma Akvinski i Spinoza pokazuju suprotno, tj. da je moguće izgraditi veliku i utjecajnu filozofiju na jednome »nadnacionalnome« te utoliko nematerinskome jeziku, kakav je bio latinski. Kada je pak riječ o hrvatskoj filozofiji, valja reći da je ona od svoga iskona zapravo »dvojezična«, jer je obilježena ravnopravnom porabom dvaju jezika, naime latinskoga i hrvatskoga. Štoviše, upravo je latinski bio njezin »materinski jezik«, moglo bi se reći – prvi hrvatski književni jezik. To je ujedno i razlogom zbog čega je potrebno pri proučavanju povijesti hrvatske filozofije uvesti izričaj hrvatska filozofija pisana hrvatskim jezikom. Postavlja se međutim pitanje je li danas »susret« filozofije i hrvatskoga jezika uopće moguć? Susret u smislu »izvornoga« filozofiranja, ne samo u smislu »bavljenja« filozofijom, proučavanja primjerice njezine povijesti, te na taj način promicanja svojevrsne »znanosti o filozofiji«, jer takvo je istraživanje zacijelo moguće i na jeziku koji nije vlastit.

U predavanju će se upozoriti na različit pristup pojedinih filozofa, posebice hrvatskih filozofa, navedenu pitanju o tome može li se filozofirati na tuđem, nematerinskome jeziku. Potom će se, u vezi s tim pitanjem, navesti i jedna »tipologija« hrvatskih filozofa. Zatim će se razmotriti dvije »struje« među onima koji na spomenuto pitanje odgovaraju niječno, tj. da nije moguće. Na kraju će se, pošto se uvede razlika, uvjetno rečeno, između »izvornoga filozofiranja« i »proučavanja filozofije«, tȇ svojevrsne »znanosti o filozofiji«, pokušati naznačiti i odgovor na pitanje zašto bi za (jednu) moguću hrvatsku filozofiju, želi li takva biti izvornom, filozofiranje na hrvatskome jeziku trebalo biti neupitnim.


❌

◀

▶

Pregled