Zbivanja - predavanje

Odjel za arhitekturu Matice hrvatske

Predavanje ARHITEKTURA SINAGOGA U HRVATSKOJ – MEMENTO NESTALOJ BAŠTINI

Utorak, 29. studenoga 2016. u 18:00 sati, Velika dvorana Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Predavanje će održati dr. sc. Zlatko Karač

Od stotinjak sinagoga koliko ih je tijekom povijesti nastalo na tlu Hrvatske – od skromnih adaptacija stambenih prostora za potrebe bogoslužja do monumentalnih novogradnji izrazite reprezentativnosti – danas postoji još samo devet objekata namjenski građenih za sinagogalnu funkciju (Varaždin, Koprivnica, Križevci, Daruvar, Bjelovar, Osijek, Sisak, Podravska Slatina), a tek jedna od tih zgrada služi izvornoj namjeni (ortodoksna sinagoga u Rijeci). Osobitu vrijednost imaju naše najstarije sinagoge u Splitu i Dubrovniku uređene u adaptiranim prostorima srednjovjekovnih kuća, koje su i danas u obrednoj funkciji, no najveći broj sinagogalnih gradnji nastao je tek poslije 1860, kada je Židovima carskim patentom dopušteno posjedovanje nekretnina. Stoga u stilskoj stratifikaciji arhitekture sinagoga dominiraju primjeri iz razdoblja historicizma te u nešto manjem broju secesije, art déco stiliizacije i moderne. Tipološki obrasci i likovni jezik naših sinagoga uglavnom su preuzeti od nešto ranije nastalih uzora sinagoga Beča, Budimpešte i drugih monarhijskih središta (s osobito utjecajnim realizacijama Ludwiga von Förstera). Razlike u uređenju interijera sinagoga proizlaze iz različitih tradicija sefardskih i aškenaskih zajednica, a postoje i razlike između ortodoksnoga i reformiranog ritusa u organizaciji i opremi sinagogalnih prostora. Posebna dionica predavanja bit će posvećena tragičnoj sudbini i nestanku naših sinagoga, uz moguće pristupe obnovi (npr. problem lokacije u zagrebačkoj Praškoj ulici).   


Zlatko Karač (Vukovar, 1961) diplomirao je i doktorirao na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu, gdje danas radi kao docent i prodekan za znanost. Bavi se urbanizmom, poviješću hrvatske arhitekture i zaštitom graditeljske baštine, osobito na temelju planskih dokumenata. Član je Hrvatskoga povjerenstva za suradnju s UNESCO-om. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove, dobitnik je Državne nagrade za znanost (2012), znanstveni je savjetnik i glavni urednik fakultetskoga znanstvenog časopisa Prostor. Afirmirao se kao istraživač naše sinagogalne baštine, suradnik je Center for Jewish Art, The Hebrew University of Jerusalem; pri Katedri za judaistiku Filozofskoga fakulteta utemeljio je i vodi kolegij Židovi i arhitektura.


❌

◀

▶

Pregled