Zbivanja - predavanje

Odjel za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske

Predavanje Antonije Zaradija Kiš POD PLAŠTEM SV. MARTINA

Srijeda, 2. listopada 2019. u 19:00 sati, Dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Mjesec studeni u hrvatskom pučkom nazivlju poznat je kao martinščak. Naziv mu priziva najpoznatijeg sveca u studenom, a to je sv. Martin, biskup grada Toursa i jedan od najštovanijih ranosrednjovjekovnih svetaca. Kult sv. Martina širi se Starim kontinentom već za njegova života, da bi tijekom srednjega vijeka dosegnuo vrhunac koji je i danas razvidan kroz dvanaest velebnih europskih martinskih katedrala i na tisuće svetišta posvećenih sv. Martinu biskupu. Svetog Martina obilježava milosrđe – najviša ljudska vrlina, čija je snaga ljudskosti ovjekovječena u Martinovu dijeljenju plašta s prosjakom. To je i najpoznatiji ikonografski prikaz sveca koji će se postupno rasprostirati europskim kulturnim prostorom i do danas ostati nezaobilazan motiv likovnih izričaja, ali i poticaj za suvremeno sagledavanje dijeljenja – temeljne premise kulturnoga martinskog itinerara. Njegovo oblikovanje utemeljeno je na raznolikosti martinske tradicije i njezinoj europskoj ukorijenjenosti, koja se u 21. st. revalorizira kroz kulturni itinerar Vijeća Europe pod nazivom Sveti Martin, Europljanin, simbol dijeljenja, zajednička vrijednost. Itinerar je začet u Francuskoj, u prvim godinama ovoga tisućljeća. Do danas obuhvaća trinaest europskih zemalja čije aktivnosti nacionalnih kulturnih centara sv. Martina promoviraju bogato martinsko materijalno i nematerijalno nasljeđe, interpretirajući ga u kontekstu suvremenih ideja održivog razvoja. Kulturno-hodočasničkom rutom Via sancti Martini kao jedinstvenom europskom martinskom poveznicom potiče se izgradnja nacionalnih martinskih ruta i ističe se vrijednost zajedništva kao temelja aktualne Europe.


Velimir Trnski: Terra Sancti Martini, 2008.

Prof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiš filologinja, paleoslavistica i folkloristica, studirala je na pariškom sveučilištu Sorbonne Paris-IV i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prvi dio radnog vijeka provela je u Staroslavenskom institutu, a drugi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Znanstvena je savjetnica u trajnom zvanju i redovna profesorica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Njezini temeljni znanstveni interesi su hrvatski glagolizam, pučka književnost, kult sv. Martina i kulturna animalistika. Do sada je objavila 5 autorskih knjiga, među kojima i Knjigu o Jobu u hrvatskoglagoljskoj književnosti; Šimun Greblo i njegovo tumačenje Muke Kristove (1493.); Sveti Martin: kult sveca i njegova tradicija u Hrvatskoj. Iz mnoštva uredničkih knjiga izdvaja se Glagoljaška Muka Kristova u suradnji s prof. dr. sc. Mateom Žagarom te nezaobilazni zbornici u okviru kulturne animalistike Kulturni bestijarij i Književna životinja, kulturni bestijarij II. dio, koje je priredila u suradnji s dr. sc. Suzanom Marjanić. Napisala je više od 150 znanstvenih i stručnih radova te sudjelovala na više od 80 medievističkih, slavističkih, filoloških i skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Surađivala je na filološkim i književnim projektima, a trenutno je voditeljica projekta Instituta Kulturna animalistika: životinja i čovjek – interdisciplinarne analize i mnogostruke kulturne prakse. Članica je nekoliko domaćih i stranih kulturnih udruga i utemeljiteljica Kulturnog centra sv. Martin – Hrvatska te znanstvena savjetnica za hrvatsku svetomartinsku baštinu na projektu kulturnog itinerera Vijeća Europe: Saint Martin, personnage europeen, symbole du partage, valeur commune / Sveti Martin, Europljanin, simbol dijeljenja, zajednička vrijednost.


❌

◀

▶

Pregled