Zbivanja

Matica hrvatska

Predavanje akademika Josipa Bratulića : IVANIŠ KORVIN I HRVATSKA KULTURA U XV. i XVI. STOLJEĆU

Utorak, 12. listopada 2004. u 18 sati Palača Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb

U suorganizaciji s MATICOM SLOVAČKOM ZAGREBU povodu 500-te obljetnice smrti hrvatskoga bana
Ivaniša Korvina (1473-1504)

Prošlost za budućnost
slikaMatica hrvatska i Matica slovačka Zagreb 12. listopada organizirali su u povodu petstote obljetnice smrti hrvatskoga bana i slovačkoga kneza Ivaniša Korvina (1473-1504) predavanje akademika Josipa Bratulića Ivaniš Korvin i hrvatska kultura u 15. i 16. stoljeću.
Okupljene je pozdravio potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić istaknuvši kako je obilježavanje obljetnice smrti velikoga čovjeka bitan prinos povezivanja dviju Matica. To je važna zajednička tema, kakvih će, kako se nada, biti i više kao prinos europskom jedinstvu, ali i izgradnji bolje Hrvatske. Istaknuo je na kraju kako su Slovaci pridonijeli afirmaciji kulture u nas, ali vrijedi i obrnuto.
Na početku predavanja akademik Bratulić istaknuo je potrebu poznavanja prošlosti za budućnost. Vrijeme bana Ivaniša Korvina za Hrvatsku je, kako je kazao, bilo paradokslano, na političkom planu bilo je to doba ratova, a na intelektualnom događale su se neke od najboljih stvari. Otac Ivanišev, hrvatsko-ugarski kralj Matijaš, na dvoru je okupljao najveće humaniste svoga vremena s područja čitava kraljevstva, te je ostavio golemo knjižno bogatstvo. Nakon njegove smrti, istaknuo je Bratulić, došlo je do rasapa hrvatskoga prostora, a mnogi su željeli vladati. To se očekivalo i od njegova izvanbračnog sina Ivaniša, kojega je i sam odgajao za tu ulogu. No, nakon očeve smrti shvatio je da to nije za njega. Zadovoljio se time da bude vojvoda Slavonije i ban Hrvatske, dobivši i druge titule. Sve svoje bogatstvo namijenio je obrani tadašnjih ostataka Hrvatske. Bansku čast, koje se tri puta odricao, prihvatio je tek kada je trebalo braniti Hrvatsku. Umro je mlad, nakon turskoga zarobljivanja, ali, kao što je Bratulić kazao, čovjek ostavlja onoliko tragova koliko čini dobra, a to se uvijek isplati. U vremenu krvavih ratova Hrvati su imali svoje predstavnike na svim europskim dvorovima, a na području kulture ostavili su veliko bogatstvo te, kao što je Bratulić kazao na kraju, čini se da je sudbina Hrvata da u najtežim vremenima čine najveća djela.
Nakon predavanja prikazan je film o Ivaniševoj ženi Beatricae Frankopan autorice Nevenke Nekić, a predavanje je prigodnim programom popratio zbor KUD Industrogradnja.Antonija Vranić

❌

◀

▶

Pregled