Zbivanja - predavanje

KGZ, Knjižnica Vladimira Nazora, Odjel za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske

Predavanja Suzane Marjanić TRAGOVI SLAVENSKOG MITA – O MITOLOGIZMU I RITUALIZMU DANAS ILI O INTERPRETATIVNOJ KOKOŠI I JAJETU i Lidije Bajuk TRAGOVI SLAVENSKOG MITA U HRVATSKIM TRADICIJSKIM PJESMAMA

Četvrtak, 27. rujna 2018. u 18:00 sati, Velika dvorana Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

 HRVATSKA MITSKA BAŠTINA U RANOME SREDNJEM VIJEKU

Odjel za etnologiju i arheologiju MH i Knjižnica Vladimira Nazora tijekom drugog dijela 2018. nastavlja surađivati u zajedničkom programu Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku.

Prvo jesensko jednosatno izlaganje folkoristica Suzana Marjanić i etnologinja Lidija Bajuk održat će 27. rujna u 18 sati, u Velikoj dvorani Matice hrvatske (Strossmayerov trg 4).

Tragovi slavenskog mita – O mitologizmu i ritualizmu danas ili o interpretativnoj kokoši i jajetu
(dr. sc. Suzana Marjanić)
Kratko uvodno izlaganje otvara pregled suvremenih istraživanja hrvatske stare vjere, koja su obilježili  Radoslav Katičić i Vitomir Belaj. Oni rekonstrukciju hrvatskoga panteona ostvaruju rekonstrukcijom praslavenskoga vjerskog sustava i njegovim uklapanjem u širi indoeuropski okvir. Daljnji pregled čine istraživanja odabranih mitologa-filologa/filologinja, etnologa/etnologinja kao i novija iščitavanja Nodilove studije Religija Srba i Hrvata, na glavnoj osnovi pjesama, priča i govora narodnoga (1885–1890.) koja se smatra prvom rekonstrukcijom pra/hrvatske stare vjere.

Tragovi slavenskog mita u hrvatskim tradicijskim pjesmama
(dr. sc. Lidija Bajuk)
Drugi dio izlaganja utvrđuje da ta istraživanja upućuju na tek površinsku promjenjivost ustaljenih obrazaca i motiva tradicijskih pjesama u društveno-političkim i socio-ekonomskim mijenama. Do sredine 20. st. ophodne, svadbene, radne pjesme i uspavanke izvodile su se u propisano vrijeme, na propisanim mjestima i na propisan način, a danas uglavnom nisu zastupljene u folklornim repertoarima. Te su pjesme, zajedno s nekim drugim tradicijskim pjesmama i naracijama, odjeci nekadašnje izvanliturgijske novogodišnje kolede.

Dan poslije, 28. rujna od 17 do 20 sati, u Čitaonici i Galeriji Vladimira Nazora (Ilica 163) Lidija Bajuk održat će pjevačko-glazbenu radionicu Izabrani srodni hrvatski tradicijski napjevi.

Ulaz na predavanje i radionicu je slobodan.

Znanstvena savjetnica doc. dr. sc. Suzana Marjanić radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku (IEF) u Zagrebu, u kojem ostvaruje interese za teorije mita i rituala (disertacija: Mitsko u usmenoknjiževnom — tragom Nodilove re/konstrukcije “stare vjere” Srba i Hrvata, rkp. 2002.), kulturnu animalistiku te izvedbene studije. Autorica je triju knjiga (knjiga o Krležinim Davnim danima, antiratnom dnevniku iz Prvog svjetskog rata, i dvije knjige o umjetnosti performansa) i suurednica pet zbornika radova. Članica je uredništva časopisa Treća: časopis Centra za ženske studije i časopisa Narodna umjetnost. Za knjigu Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas (Bijeli val, IEF, ŠK) dobitnica je Godišnje nagrade Hrvatske sekcije AICA i Državne nagrade za znanost. Vanjska je suradnica (predavačica) Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru i Odjela za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku.

dr. sc. Lidija Bajuk u Institutu za etnologiju i folkloristiku radi na projektima digitalne humanistike i kulturne animalistike. Članica je DHK-a, HDS-a, HED-a, MH i ISFNR-a. Od 2015. pročelnica je Odjela za etnologiju i arheologiju MH. Objavila je 7 samostalnih zbirki pjesama, 4 knjige proze, 1 stručnu knjigu, 5 udžbenika za GK te tridesetak stručnih i dvadeset znanstvenih radova. Objavila je 6 etno audio-albuma i kantautorski album. Vodi etnoedukativne radionice, sklada i pjeva za film i kazalište. Potakla je i suorganizirala terenska etnografska istraživanja širom Hrvatske, e-stranicu Virtualni muzej tradicijske glazbe Međimurja i dvojezičnu e-izložbu O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje, dva stručno-znanstvena skupa o kajkavskoj baštini te osnivanje Centra nematerijalne kulture Međimurja. Suautorica je i supotpisnica prijedloga zaštite međimurske popevke kao nematerijalnoga kulturnog dobra RH i UNESCO-a, suorganizatorica Vesta festa – Festivala ženskoga tradicijskog glazbovanja u Vrpolju. Suscenaristica je etnografskog filma Nagrišpane traverse Ante Rozića. Višestruko je nagrađivana za književnost i glazbu (Famus, Večernjakova ruža, 2xPorin, MEF, 19. međunarodni festival Hucula, Franjo Ksaver Kuhač, Zvonimir Golob, Grb grada Čakovca).


❌

◀

▶

Pregled