Zbivanja - predavanje

Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske

ODGOĐENO! - Predavanje Ivane Ivančić Baće KAD PROTEIN IMA POVIŠENU TEMPERATURU

Utorak, 10. ožujka 2020. u 18:00 sati, Dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

CRISPR (clustered regularly interspaced short palindromic repeats) i pridruženi proteini Cas (od engl. CRISPR-associated) predstavlja adaptivni imunosni sustav bakterija i arheja u borbi protiv bakteriofaga i plazmida (strane DNA). Otpornost bakterija stječe se ugradnjom kratkih fragmenata strane DNA (razmaknice) u lokus CRISPR, koji se sastoji od ponavljajućih sekvenci razdvojenih razmaknicama homolognih dijelovima nekih bakteriofaga i plazmida. Ugrađene razmaknice omogućuju bakterijama pamćenje i prepoznavanje iste strane DNA u sljedećoj infekciji. Obrana sustavom CRISPR-Cas ide preko prepisivanja i procesiranja lokusa CRISPR u kratke zrele CRISPR RNA (crRNA), koje s pomoću mulitmernog kompleksa Cascade (CRISPR-associated complex for antiviral defence) traže komplementarnu sekvencu u stranoj DNA. Proces prepoznavanja zasniva se na stvaranju hibrida RNA-DNA (R-omče) između zrele crRNA i strane dvolančane DNA. Stvaranje R-omče uzrokuje konformacijsku promjenu kompleksa Cascade, što rezultira dovođenjem proteina Cas3 i cijepanja strane DNA. Protein Cas3 po biokemijskim aktivnostima je snažna jednolančana 3'→5' nukleaza, ssDNA stimulirana ATPaza i helikaza. Nedavno smo u našim istraživanjima pokazali da cijepanje strane DNA (imunost na infekciju bakteriofagima) ovisi o temperaturi i da je protein Cas3 odgovoran za to. Prikazat ću posljednje rezultate istraživanja kako temperatura utječe na protein Cas3 i njegovu aktivnost te izazove na tom putu.

Ivana Ivančić Baće završila je studij molekularne biologije na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu 1997. Od 1997. do 2008. zaposlena je kao znanstvena novakinja u Zavodu za molekularnu biologiju Biološkog odsjeka PMF-a. Magistarski rad obranila  je 2000, a doktorski 2004. pod voditeljstvom dr. sc. Erike Salaj-Šmic. Usavršavala se u laboratoriju prof. Roberta G. Lloyda, na Institutu za genetiku Sveučilišta u Nottinghamu, Ujedinjeno Kraljevstvo. Za svoja istraživanja dobila je nagradu Željko Trgovčević Hrvatskoga genetičkog društva za 2003. za mlade znanstvenike i godišnje državne nagrade za znanost za 2018. za znanstveno otkriće.
Trenutno radi kao izvanredna profesorica na Zavodu za molekularnu biologiju Biološkog odsjeka PMF-a. Nositeljica je obaveznih kolegija Molekularna genetika na preddiplomskom sveučilišnom studiju Molekularne biologije i Molekularna biologija i biotehnologija na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju biologije i kemije; smjer nastavnički. Na doktorskom sveučilišnom studiju Biologija su-nositeljica je kolegija Genetička rekombinacija i popravak DNA.
Bavi se istraživanjem interakcije bakterija i njihovih virusa bakteriofaga (sustav CRISPR-Cas) te popravkom DNA i mehanizmima homologne rekombinacije. Voditeljica je znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost i suradnica na nekoliko domaćih i međunarodnih projekata. Članica je nekoliko znanstvenih udruga u zemlji te predsjednica Hrvatske udruge genetičkih inženjera (HUGI) od 2019.

Voditeljica
mr. sc. Jasna Matekalo Draganović, pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku


❌

◀

▶

Pregled