Zbivanja

Matica hrvatska

Novi broj »Hrvatske revije«

U Matici hrvatskoj 28. lipnja predstavljen je novi broj časopisa »Hrvatska revija«, na dan kada je, kako je kazao glavni urednik Mladen Klemenčić, prije devedeset godina sarajevski atentat označio početak Prvoga svjetskog rata, koji je središnja tema ovog broja »Revije«, koju su pripremili i obradili Dinko Čutura i Lovro Galić, stručnjaci za to povijesno razdoblje.

Rat i posljedice
U Matici hrvatskoj 28. lipnja predstavljen je novi broj časopisa »Hrvatska revija«, na dan kada je, kako je kazao glavni urednik Mladen Klemenčić, prije devedeset godina sarajevski atentat označio početak Prvoga svjetskog rata, koji je središnja tema ovog broja »Revije«, koju su pripremili i obradili Dinko Čutura i Lovro Galić, stručnjaci za to povijesno razdoblje. Pripremljena je opsežna građa, od koje je samo dio objavljen u ovome broju, dok će se ostatak pojaviti u sljedećim brojevima. Kao razlog opsežna bavljenja »Hrvatske revije« tom tematikom Klemenčić navodi činjenicu da se do sada u nas njome malotko bavio, o Prvom svjetskom ratu nije se pisalo ni govorilo.
Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga vojnog muzeja u Zagrebu i jedan od priređivača tematskog priloga, istaknuo je razdoblje Prvoga svjetskog rata i udjela Hrvata u njemu kao terra incognita. Iako je bilo nekih pokušaja pisanja o njemu, sve se svodilo na pisanje uspomena njegovih sudionika, dok sustavna istraživanja toga razdoblja u nas nije bilo. U različitim razdobljima znalo se dogoditi da se poneko bavio nekim pitanjima koja su u tom trenutku bila zanimljiva, pa je bilo i krivih tumačenja. Čutura je na kraju istaknuo da hrvatske historiografe očekuje velik posao na tom neistraženom području, te se ponadao da će muzej okupiti stručnjake koji će taj rad i započeti.
Drugi autor tematskoga priloga, Lovro Galić, posebno je istraživao demografske aspekte toga razdoblja, o kojima će, kako je istaknuo, više riječi biti u sljedećem broju »Revije«. Broj poginulih u ovom ratu, kao i svakom, ostat će kontroverzan, ali je važno istražiti koliki je bio broj poginulih Hrvata, koji su sudjelovali u borbama na svim tadašnjim frontama, a bilo ih je, po Galićevim istraživanjima, u postotku više negoli iz ostalih austrougarskih zemalja. Sva ta događanja utjecala su na kasniji demografski razvoj Hrvatske. Stoga se podaci trebaju prikupiti i prezentirati javnosti na prihvatljiv način, a za taj pothvat potrebni su ljudi i novac, te je Galić uputio apel sponzorima da pomognu pri njegovoj realizaciji, jer i to razdoblje dalo je svoj prinos onomu što imamo danas.



❌

◀

▶

Pregled