Radio je rješenje za neprofitnu scenu

Riječi spikerice Božene Begović „Halo, Halo ovdje radio Zagreb“ oglasile su se eterom 15. svibnja 1926. u 20 sati i 30 minuta čime je prije 90 godina iz danas zapuštene dvorišne zgrade na Markovu trgu 9 započelo emitiranje prve radiostanice u ovom dijelu Europe. Odjel za medije Matice hrvatske ususret skorašnjoj obljetnici u četvrtak 14. travnja organizirao je tribinu „Radio u Hrvatskoj – jučer, danas, sutra“ želeći se prisjetiti bogate i slavne prošlosti radija u Hrvatskoj, ali i progovoriti o budućnosti radija u eri pametnih telefona i društvenih mreža.

Cilj je tribine, kao i ostalih Matičnih Medijskih susreta, bio otvoriti forum za argumentiranu raspravu o masovnim medijima i javnoj komunikaciji koja će okupiti zainteresirane novinare, medijske profesionalce i stručnjake te studente komunikacijskih znanosti i novinarstva, ovaj put oko teme radija. Gošća uvodničarka bila je sveučilišna profesorica radijskog novinarstva i autorica više knjiga o radiju dr. sc. Marina Mučalo s Fakulteta političkih znanosti, ratna reporterka i bivša članica Programskog vijeća HRT-a, a uz brojne mlade novinare i studente u publici su se mogla vidjeti i poznata radijska lica poput iskusnih radijskih urednika Zvonka Šeba, Martina Vukovića i Miljenka Jelače te Nine Obuljen Korinžek s Instituta za međunarodne odnose, stručnjakinje za medijsku strategiju i politiku koja je obnašala dužnost predsjednice Programskog vijeća HRT-a te pomoćnice ministra i državne tajnice u Ministarstvu kulture RH.

Marina Mučalo govor o radiju započela je povijesnim prikazom razvitka toga masovnog medija, ušavši ne samo u povijest tehničkog i ekonomsko-pravnog razvitka nego i u razvitak popularne kulture koju je radio obilježio. U povijesnom prikazu izlagačica se dotaknula teme javnih, državnih i privatnih medija početkom 20. stoljeća na primjeru British Broadcasting Company koji je 1927, nakon samo pet godina postojanja toga komercijalnog radija, istekom koncesije i promjenom vlasničke strukture postao javnim medijskim servisom u vlasništvu države. Država je to učinila shvativši moć i značenje radija kao medija za jedno društvo, ističe Mučalo.
Zagreb nije puno kaskao za svijetom: svega četiri godine nakon pokretanja BBC-a, zahvaljujući entuzijazmu Ive Sterna, u Zagrebu je otvorena prva radiopostaja u ovom dijelu Europe. Mučalo je pritom dala povijesni prikaz djelovanja Radio Zagreba, od njegova nastanka kroz sve promjene koje su se događale na ovom prostoru, uspostave i raspada država, izmjene vlasništva, rata te komercijalne konkurencije. Uz sve te promjene Radio Zagreb svojim je radom kroz toliku povijest pridonio razvoju radiofonije u Hrvatskoj, velik broj radijskih postaja širom Hrvatske razvio se upravo uz pomoć i pod nadzorom Radio Zagreba. Nakon osamostaljenja Hrvatske ovaj je radio postao dio velike radijske mreže HRT-a, čijem je stvaranju sam najviše pomogao. Sagledavajući 90 godina povijesti radija u Hrvatskoj, Mučalo je Radio Zagrebu poželjela sretan rođendan uz nadu da će i dalje trajati.
Nakon uvodnog predavanja, voditelj Medijskih susreta Goran Galić i Marina Mučalo razgovarali su o emisijama, imenima i formatima koji su bili značajni u povijesti. Mučalo je istaknula kako joj danas nedostaje nekad popularni format emisija uživo koje su trajale satima s jakom voditeljskom ličnošću koja je osiguravala javnu raspravu, a u kojoj je publika mogla sudjelovati telefonskim pozivom. Takvi novinari, kaže Mučalo, bili su spremni: „odbiti napade, prihvatiti kritiku, otpiliti ljude koje govore govorom mržnje.“ Preko takvih emisija novinari su obrazovali, educirali i informirali svoju publiku. Novinar je za Mučalo ključan za radio: upravo on kroz svoj glas, dobru dikciju, stil i poseban identitet može oplemeniti radijski programa i dati dodanu vrijednost.

Studentska pitanja odvele su gošću na temu radija i budućnosti. Mučalo je istaknula dvije informacije o digitalizaciji radija. Naime, skandinavske će zemlje 2017. sav radijski signal prenijeti iz analognog signala u digitalni. To znači velike tehnološke prilagodbe koje koštaju, kolika je to promjena Mučalo je prikazala kroz primjer radijskih prijamnika u autu i kućanstvu koji bi se morali mijenjati. Na studentska pitanja o lokalnim radijskim postajama doktorica Mučalo je uputila na primjer zemalja Europske Unije u kojima postoji javni lokalni servis koji se financira dijelom iz sredstava pristojbe te uz pomoć lokalne zajednice. Takvim bi se modelom lokalnim postajama u Hrvatskoj, koje se danas nalaze u najtežoj situaciji, omogućio opstanak koji im danas nije zagarantiran.

Studenti su Mučalo upitali o radiju kao neprofitnom mediju. Mučalo je istaknula kako u neprofitnim radiju vidi rješenje za cijelu civilnu scenu. Takav neprofitni radio svoje bi mjesto mogao pronaći u „streamu“, ne u zemaljskoj infrastrukturi koja je po mišljenju izlagačice za to preskupa. Takav bi radio svoj govorni program mogao, u skladu s idejom neprofitnih medija, održavati volonterski. Kako bi neprofitni medij bio neovisan potrebno je da se financira iz različitih izvora. Neprofitne radiopostaje moraju biti proaktivne kako bi privukle izvore financiranja za cilj kojem oni teže, istaknula je Mučalo.
Osvrnula se i na odnos glazbene industrije i radija. Nakon prvobitnih sumnja glazbene industrije, njihov je odnos kroz povijest oblikovan kao prirodna simbioza. Medijska je industrija u radiju dobila dobrog promotora svojih aktivnosti, dok glazba koju producira medijska industrija služi kao proizvod koji se stavlja u program. Dolaskom interneta ovaj je odnos narušen, a za glazbenu industriju radio više nema važnost kakvu je imao tijekom 20. stoljeća.

Petar Vukelić