Prošlu godinu obilježio je oporavak medijske industrije

„U 2015. godini prvi put u ovom stoljeću prihodi od prodanih naklada novina premašili su prihode koji se ostvaruju putem oglašavanja“, rekao je doajen hrvatskog novinarstva Ante Gavranović 21. siječnja na četvrtim Medijskim susretima u Matici hrvatskoj, gdje se govorilo o trendovima koji su obilježili svijet medija u prošloj godini. Gavranović je naglasio da je 2015. uz daljnji rast društvenih mreža i interneta obilježio i rast radija te da će do 2018. digitalno oglašavanje preteći televizijsko koje je u prošloj godini u svijetu činilo oko 40%, a u Hrvatskoj preko 70% svih prihoda od oglašavanja. „Usprkos novim trendovima i tehnološkim inovacijama profesionalnost, etičnost, vjerodostojnost i odgovornost i dalje su temelj novinarske profesije“, poručio je Gavranović.

Tribina s temom Inventura medijske 2015. – trendovi, tehnologije, struka u Matici je okupila pedesetak novinara, urednika, komunikologa i studenata novinarstva. Voditelj Goran Galić kazao je da Medijski susreti već drugu godinu nude prostor za stručnu i argumentiranu raspravu o medijima i masovnoj komunikaciji. „Vaš odaziv iz tribine u tribinu govori nam da su Matica hrvatska i Medijski susreti prepoznati kao mjesto susreta novinara i komunikologa, mjesto dijaloga i razmjene mišljenja, i vjerujem da će tako ostati u budućnosti“, dodao je Galić.

Gost uvodničar Ante Gavranović, autor nekoliko udžbenika i jedan od naših najvećih stručnjaka za tiskane medije, kazao je da se medijski profesionalci stalno dotiču ove teme zbog golemih promjena u struci. Dotaknuvši se teze o „smrti tiska“, Gavranović je naglasio kako najnoviji podaci govore suprotno. Tako izvještaj „World Press Trenda 2015“ pokazuje da 2,7 milijardi čitatelja čita tiskane novine, dok ih oko 800 milijuna čita u online izdanjima. „Medijska industrija ostvaruje na godinu 180 milijardi USD prihoda, što je više nego što ostvaruje izdavaštvo, glazbena ili filmska industrija“, navodi Gavranović. Dodao je da usporedna analiza deset zemalja pokazuje da novine proširuju svoj domet u kombinaciji s vlastitim online korisnicima i da na tom području ima još mnogo manevarskog prostora za daljnji prodor, dok su se čisti internetski mediji uspjeli etablirati samo u SAD-u.

U budućnosti novinarstva, istaknuo je Gavranović, sve veće značenje imat će pametni telefoni. Iako danas živimo u hibridnom vremenu tiska i digitalnog, u budućnosti Gavranović očekuje nezaustavljiv rast digitala. Zbog toga ističe da je potrebno pronaći primjeren model kako sadašnja tiskovna platforma može funkcionirati u svijetu pametnih telefona.

Gavranović je govorio i o fenomenu tzv. Native advertisinga (oglašavanje u prirodnom okruženju) koji je u prošloj godini postigao iznimnu popularnost i visok trend rasta ulaganja. „Ideja da se čitatelje u digitalnom okruženju može prisiliti da prate loše sadržaje više nije uvjerljiva, oglašivači koji se koriste prirodnim oglašavanjem svoje promidžbene materijale moraju učiniti zanimljivima kako bi ih korisnik rado koristio i dijelio“, smatra Gavranović. Velika opasnost, upozorio je, leži u približavanju sivoj zoni puzajućeg oglašavanja. Upozorio je i na istraživanja na svjetskoj razini koja su pokazala da su vijesti i članci u online izdanjima etabliranih novina manje kvalitetni u odnosu na one iz tiskanih izdanja. Gavranović je napomenuo kako se iz toga postavlja pitanje: „Zašto mnoge redakcije ne ulažu u kvalitetan internetski nastup?“ Iskustvo francuskih novina Le Monde pokazuje kako se takav komplementaran pristup isplati i toga medijska struka treba biti svjesna.

Govoreći o prilikama i neprilikama struke, Gavranović je kazao da se svugdje u svijetu novinari žale na sve teže radne uvjete, a ubrzanje protoka informacija putem interneta dovodi u pitanje mogućnost kvalitetnog novinarskog rada. Jedina ozbiljna mogućnost preživljavanja novinarstva po Gavranoviću je novinarska vjerodostojnost, pri čemu se mora voditi računa o tome da se čitatelje ne vara, već ih treba uvjeriti objektivnošću, profesionalnošću i etičkim postavljanjem.

U raspravi Iva Pavić osvrnula se na problematiku oglašavanja u prirodnom okruženju i spomenula kako ono u praksi dovodi do prikrivenog oglašavanja. Govoreći o zaštiti javnosti od takve vrste oglašavanja, Goran Galić kazao je da je ono prema Zakonu o medijima u Hrvatskoj utuživo, međutim zakonske se odredbe ne poštuju. U raspravi je sudjelovao i Zlatko Herljević, predavač na Veleučilištu VERN, koji je govorio o današnjoj ulozi tiska i online medija i dao pritom slikoviti prikaz: „Internetski portali su kao slavina iz koje stalno kapa voda, dok tisak treba biti šampanjac informacija“. Komunikologinja Nada Zgrabljić Rotar s Hrvatskih studija apostrofirala je ulogu aktivne javnosti za novinarstvo: „U trenutku kada gubi autokorektiv, novinarstvo upravo jačanjem građanstva u javnosti može dobiti korektiv ili pomagača“, poručila je.

Snimku tribine pogledajte na: https://www.facebook.com/medijski.susreti

Petar Vukelić