O sudbini tiska u Matici raspravljalo pedeset novinara

Prva tribina iz novog ciklusa Medijski susreti u Matici hrvatskoj na temu Jesu li ubili novine – sudbina tiskanih medija održana je 25. ožujka u Matici hrvatskoj. Uvodno predavanje održao je gost večeri Dražen Klarić, novi glavni urednik Večernjeg lista, a u dvosatnu raspravu uključili su se brojni novinari i komunikolozi. Među pedesetak okupljenih bio je doajen hrvatskog novinarstva Ante Gavranović, jedan od naših najvećih stručnjaka za tiskane medije, komunikolozi Danijel Labaš, Nada Zgrabljić-Rotar i Zdeslav Milas te brojni studenti Fakulteta političkih znanosti, Hrvatskih studija, Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Berneys i Verna.

Voditelj projekta i moderator Goran Galić rekao da Medijski susreti nude prostor za stručnu raspravu o masovnim medijima i drugim komunikološkim temama s naglaskom na raspravi okupljenih sudionika – novinara, studenata, stručnjaka za odnose s javnošću i drugih profesionalaca. Stručno vijeće projekta čine Branko Lovrić, Danijel Labaš, Igor Kanižaj i Zdeslav Milas, a tribine će se održavati svaki drugi mjesec. Galić je dodao da je cilj prve tribine utvrđivanje položaja i uloge tiskanih medija u suvremenu društvu te ustanoviti tko je odgovoran za kontinuirani pad naklada. Podsjetio je i na članak Tko je ubio novine?, objavljen u londonskom The Economistu još 2006, rekavši da će tribina pokušati na to pitanje ponuditi odgovor(e): Jesu li novine “ubili” internet tehnologija i društvene mreže, politika i neodgovorni vlasnici ili nevjerodostojni novinari i urednici koji podliježu senzacijama? I jesu li novine uopće mrtve?

Okupljene je uime organizatora pozdravio pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske Branko Lovrić, direktor Večernjeg lista iz vremena najvećih naklada. Kazao je da su Medijski susreti logičan nastavak dosadašnjih aktivnosti Odjela, prije svega Matičine Komunikološke škole koja svake godine najuspješnijim studentima komunikologije i novinarstva nudi interdisciplinarno stručno usavršavanje. Iz toga projekta, za koji su osobito zaslužni komunikolozi Danijel Labaš i Igor Kanižaj, proizašao je i projekt Djeca medija Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu te istoimeni zbornik stručnih radova koji je objavila Matica.

Dražen Klarić kazao je da usprkos padu naklada tisak neće izumrijeti, ali da doživljava velike promjene. Dodao je da Večernji list bilježi najveći doseg ikad: riječ je o 280.000 čitatelja dnevnog izdanja dnevno te 450.000 čitatelja mrežnog izdanja. “Za dobre novine i dalje je najvažniji sadržaj, ali važno je znati ga ‘upakirati’ kroz različite platforme. Večernji je danas velika multimedijska kuća koja proizvodi brojne magazine, časopise, knjige pa i video sadržaje. Od prenositelja vijesti mi smo postali ‘proizvođač’ vijesti. Bit je novinarstva prenijeti provjerenu i autentičnu informaciju do što šireg kruga čitatelja. Danas to činimo koristeći sinergijsku moć weba i tiska.” Klarić je naglasio da tiskano izdanje Večernjaka s 50.000 prodanih primjeraka ima primat u prodaji novina po cijeni od 7 kuna, a cilj je da www.vecernji.hr postane jedan od tri najčitanija “news” portala.