Razred violine prof. Ivančice Kalanj, Umjetnička škola Luke Sorkočevića Dubrovnik

Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj

Razred violine prof. Ivančice Kalanj
Umjetnička škola Luke Sorkočevića Dubrovnik

Petar Nikolić
Concertino u G-duru
I. Allegro
Magda Kamber (1996)

Aurelio Arcidiacono
Varijacije
Ivana Čuljak (1994)

Franz Schubert
Pčelica
Iris Ivelja (1991)

M. P. Musorgski
Hopak
Šimun Končić (1991)

Ivan pl. Zajc
Sjetna pjesma

V. Monti
Čardaš
Marija Lalović (1991)

Pablo de Sarasate
Romanca Andalusa
Iva Vukić (1989)

Manuel de Falla
Španjolski ples
Đana Kahriman (1989)

Dmitrij Šostakovič
Pet komada za dvije violine
Preludij
Đana Kahriman, Iva Vukić

Dmitrij Šostakovič
Valcer
Ansambl violina

Glasovir: Renata Hill

Tekst Marije Poljanić Dubrovačka kantilena čita Srđana Šimunković


Ivančica Kalanj studij violine započela je na Akademiji za glasbo u Ljubljani u razredu prof. Leonida Pfeifera, a diplomirala je u razredu prof. Zdravka Cobenzla na odsjeku u Dubrovniku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. U dobi od petnaest godina postaje članicom Dubrovačkoga simfonijskog orkestra, od godine 1976. u Ljubljani je članica Simfonijskog orkestra RTV Slovenija, a pedagoškom aktivnošću počinje se baviti 1985. Ministarstvo prosvjete i športa Republike Slovenije 1995. godine dodjeljuje joj naziv savjetnice. Na Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića počinje predavati 1996, gdje 2003. postaje pročelnicom Gudačkog odjela. Voditeljica je mnogih seminara, predaje u međunarodnim radionicama, članica je žirija županijskih, regionalnih i međunarodnih gudačkih natjecanja. Dobitnica je Godišnje nagrade HDGPP-a za 2002, voditeljica je Stručnog vijeća za violiniste za južni Jadran (od Zadra do Dubrovnika). U dvadesetogodišnjemu pedagoškom radu bilježi zapažene uspjehe, njezini đaci osvajaju mnoge nagrade i priznanja na natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Renata Hil rođena je u Splitu gdje srednje glazbeno obrazovanje završava kod prof. Olge Račić. Studij glasovira upisuje 1984. na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu u razredu prof. Jokuthon Mihajlović, a diplomu stječe u razredu prof. Kemala Gekića. Usavršava se na Universität Mozarteum Salzburg u razredu prof. Karl-Heinza Kämmerlinga (glasovir) i prof. Erike Frieser (komorna glazba). Osvojila je nekoliko prvih nagrada na državnim natjecanjima u kategoriji glasovira i glasovirskog dua, od 1987. intenzivno se posvećuje korepeticiji, nastupa kao solistica i komorna glazbenica, surađuje s mezzosopranisticom Renatom Pokupić, basom Lucianom Batinićem i violinistom Anđelkom Krpanom, snima za radio i televiziju. Kao korepetitorica radi na gudačkom i pjevačkom odjelu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Violist Petar Nikolić niz je godina bio članom te prvim violistom Beogradske filharmonije. Na tamnošnjoj Muzičkoj akademiji završio je i studij (razred prof. Petra Stojanovića), a u skladateljskom radu ostvario je niz djela instruktivne literature za violinu, uglavnom na području komorne glazbe, kojima pripada i Concertino u G-duru. Aurelio Arcidiacono (1915 – 2001) pripada skladateljima koji su pridonijeli revitalizaciji viole d'amore u 20. stoljeću, glazbala posebnih obilježja koje je u glazbenoj praksi posebno bilo zastupljeno u razdoblju baroka. Stvaralaštvo jednog od najvažnijih predstavnika razdoblja ranog romantizma Franza Schuberta (1797 – 1828) posebno se odlikuje uspostavom načela male forme, posebno u djelima za glasovir te u području lieda. U komornom izrazu Schubert dostiže skladateljske vrhunce i ostvaruje punoću nove estetike, kojom se odmiče od kanona razdoblja klasike, premda, posebno u simfonijama, zadržava jasnoću formalnog ustroja njihovih temeljnih odrednica, koje nasljeđuje od prethodnika. Opus velikoga ruskog skladatelja Modesta Petroviča Musorgskog (1839 – 1881) odlikuje rafinirana stilizacija elemenata folklornog izraza, koju ugrađuje u nasljeđe jezika zapadnoeuropske glazbene tradicije 19. stoljeća. Bogatstvo umijeća na području instrumentacije i osjećaj za izražajnost boje, unutar velikoga raspona novog pristupa formi u 19. stoljeću, Musorgski objedinjuje i stvara prepoznatljiv opus, koji određuje stvaralaštvo ruskih skladatelja kasnijih naraštaja, podjednako devetnaestog i dvadesetog stoljeća. Značenje Ivana pl. Zajca (1832 – 1914) posebno je važno za uspostavljanje profesionalnih kanona i razvoj svih segmenata glazbenoga života u Zagrebu, ali i na cijelom području Hrvatske. Njegovo stvaralaštvo, koje čini iznimno opsežan opus i obuhvaća gotovo sva područja, s jedne strane nastaje na tragu njemačke glazbene tradicije, a s druge strane Zajc, posebno u području glazbene scene, u kojem ostvaruje najzapaženija djela, poseže za nasljeđem izraza koji karakterizira stvaralaštvo tradicije talijanskih majstora 19. stoljeća. Pablo de Sarasate (1844 – 1908) jedan je od brojnih violinista koji je u skladateljskom izrazu usmjeren na vlastiti instrument. Djela mu odlikuje naglašeni virtuozitet te nadahnuće elementima folklora španjolskoga podrijetla, čime slijedi u 19. stoljeću afirmirane smjerove nacionalnih škola. Stvaralaštvu Manuela de Falle (1876 – 1946) svojstveno je bogatstvo suglasja izraza glazbe francuskog impresionizma s elementima španjolskog folklornog idioma, kojim gradi prepoznatljiv, visoko sofisticiran skladateljski izričaj, posebno distinktan u području pristupa boji i stilizaciji ritamskih elemenata. Stvaralaštvo Dmitrija Šostakoviča (1906 – 1975) obilježilo je na izniman način rusku glazbu 20. stoljeća, a postalo je sastavnim dijelom cjelokupne svjetske baštine. Vrlo plodan skladatelj, posvećen raznim područjima, u svom opusu Šostakovič od početka stvara samosvojnim jezikom, koji snažno obilježava prostor neoklasike u izričaju, kako u području pristupa formi tako i u jasnoći koju odlikuje supstantnost i dorečenost njegove muzičke misli. Prepoznatljiv i bogat harmonijski slog, majstorstvo poznavanja instrumentacije kojim sabire impakt snage svoje invencije, njegovu estetiku grade na iznimno dojmljiv način, koju odlikuje duboka i obvezujuća tenzija muzičkog iskustva.


***

U dvorani Matice hrvatske u Zagrebu nastup je priredila pročelnica Gudačkog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića u Dubrovniku i voditeljica Stručnog vijeća za violiniste za južni Jadran, prof. Ivančica Kalanj, sa svojim razredom violine.
Uz pratnju na glasoviru sigurne i iskusne pijanistice Renate Hill, solistice, komorne glazbenice i korepetitorice na gudačkom i pjevačkom odjelu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu nastupile su violinistice Magda Kamber (1996), Ivana Čuljak (1994), Iris Ivelja i Marija Lalović (obje 1991), Iva Vukić i Đana Kahriman (obje 1989) te violinist Šimun Končić (1991). Njihov je nastup bio isprepleten tekstom Marije Poljanić pod naslovom Dubrovačka kantilena. Tekst pisan dubrovačkim narječjem izražajno je čitala Srđana Šimunović. Možemo posebno istaknuti nama upravo zahvaljujući Matičinim koncertima već poznatu Đanu Kahriman, a uz nju njezinu, u violinskom duu, sigurnu susviračicu Ivu Vukić. Ni ostali nisu zaostajali u ozbiljnosti pristupima izvedbi. Upravo suprotno, oduševljeni smo njihovom violinističkom i glazbenom osposobljenošću.

Tijekom književno-glazbene večeri izvedene su ove skladbe: Ivan pl. Zajc: Sjetna pjesma, Petar Nikolić: Allegro iz Concertina u G-duru, Varijacije Aurelija Arcidiacona, Hopak Modesta Petroviča Musorskog, znameniti Montijev Čardaš, prvi stavak IX. koncerta za violinu Charlesa Bériota (utemeljitelja povijesno značajne franko-belgijske škole), drugi stavak znamenitog Koncerta za violinu Felixa Mendelssohna Bartholdyja, Romanca Andaluza violinista i skladatelja Pabla de Sarasatea, Španjolski ples Manuela de Falle, Preludij i Polka iz Pet komada za dvije violine Dmitrija Šostakoviča te na kraju sviranje cijelog razreda zajedno Šostakovičeva Valcera i kao dodatak Kontradanca uvaženog hrvatskog violinista i skladatelja Miroslava Slika, jednog od čeonih guslača iz majstorskog razreda Vaclava Humla.

Zlatko Stahuljak