Zbivanja

Odjel za nacionalnu tehnologiju Matice hrvatske

Matica hrvatska i Hrvati u svijetu - uspostavljanje mostova za tehnološku suradnju Hrvatske s inozemstvom

(Na proširenom sastanku Odjela za nacionalnu tehnologiju 18. listopada 2004. godine svi prisutni raspravom su iskazali svoju suglasnost s tekstom koji slijedi, te ga uputili Glavnom odboru Matice hrvatske kao prijedlog Odjela.)

Teze za raspravu na naslovnu temu objavljene su ranije:
· Programom Odjela za nacionalnu tehnologiju Matice hrvatske obuhvaćeno je i poticanje suradnje Hrvatske s inozemstvom u tehnološkom razvoju.
· Iseljena Hrvatska golemi je tehnološki potencijal koji se oslobađa u drugim državama (to su ljudi sa znanjima, sposobnostima, nadarenošću i snažnom voljom, uključeni u tehnološki razvoj država čiji su državljani).
· Sa stajališta Odjela za nacionalnu tehnologiju, prijeko je potrebno da Glavni odbor i sva tijela Matice hrvatske rasprave i odluče o uspostavljanju trajnih aktivnih odnosa Matice hrvatske prema iseljenoj Hrvatskoj.
· Odjel za nacionalnu tehnologiju predlaže Glavnom odboru trajnu aktivnost poticanja iseljene Hrvatske na udruživanje u ogranke Matice hrvatske, društva prijatelja Matice hrvatske ili u slične nevladine udruge u skladu sa zakonima država u kojima se udružuju.
· Sa stajališta Odjela za nacionalnu tehnologiju, glavna je svrha udruživanja u ogranake Matice Hrvatske, društava prijatelja Matice hrvatske i slične nevladine udruge u drugim državama: poticanje tehnološke suradnje Hrvatske s državama u kojima se te udruge osnivaju.
· Odjel za nacionalnu tehnologiju predlaže Glavnom odboru dopunu statuta Matice hrvatske da bi se ogranaci Matice Hrvatske, društava prijatelja Matice hrvatske i slične nevladine udruge u drugim državama mogli uključiti u rad Matice hrvatske.

Mnoge rasprave koje sam vodio u tisku i za stolom uvjerile su me da je o tehnologiji, a posebno o nacionalnoj tehnologiji, moguće smisleno razgovarati samo ako prije rasprave utvrdimo koji se pojam pod tim nazivom krije.

U našoj bizantsko-komunističkoj prošlosti tehnologija je bio naziv koji je pretrpio najveće pojmovne deformacije, veće no naziv ekonomija. Kako se ideološki koncept gospodarenja nije u nas izmijenio stjecanjem nezavisnosti, ta sudbonosna pojava, tehnologija, koja oblikuje svijet, izmiče nam iz ruku još i danas. Umjesto da mi kao narod vladamo njome, ona već preuzima vlast nad nama, što znači da će nam uskoro vladati oni koji je imaju u rukama – ako se još za vremena ne dogovorimo što nam je činiti.

Da bismo svi jednako razumjeli ono što ću reći a i to što sam rekao, moram odmah na početku jednoznačno pridijeliti pojmove nekim važnim nazivima koje upotrebljavamo u Odjelu za nacionalnu tehnologiju. Molim da mi ne zamjerite na tom nizanju definicija.

Počet ću s važnom pojmovnom razlikom između blaga i bogatstva:
blago znači skup veličina utvrdivih ili djelomično utvrdivih količina i vrijednosti, koje mogu biti u privatnom ili državnom vlasništvu ili posjedu, ali se vlasnik ili posjednik njima ne koristi (prirodno blago, društveno blago, tehnosferno (tehnokružno) blago, zakopano blago, neprocjenjivo blago, itd.); materijalno blago i duhovno blago procjenjuju se različitim mjerama vrijednosti;
bogatstvo znači obilje blaga kojime se vlasnik ili posjednik koristi (ne: koje troši);
tehnosfera (tehnokružje) znači onaj dio sveukupnosti, što ga stvara, uspostavlja, održava i razvija čovjek da bi u njemu sve dulje boravio; svi smo u tehnokružju: zabadanjem glave u knjigu ne možemo ga se osloboditi;
tehnologija znači znanost o štedljivoj i neškodljivoj uporabi blaga (materijalnoga i duhovnoga) čime se blago pretvara u bogatstvo; to je znanost o tehnsferi (tehnokružju) kao što je biologija znanost o biosferi (biokružju); ako uz riječ blago i bogatstvo dodamo atribut nacionalno dobivamo pojam nacionalne tehnologije;
ekonomika (engleski economics) znači znanost o učinkovitoj i djelotvornoj uporabi bogatstva čija se vrijednost procjenjuje novčanim mjerama vrijednosti;
ekonomija (engleski economy) znači gospodarstvo, što je tehnološka i ekonomička uporaba blaga i bogatstva radi dobrobiti čovjeka, obitelji, naroda i zajednice narodâ.

A sada mogu prijeći na našu današnju temu.

Prije nekoliko dana u Muzeju za umjetnost i obrt susreo sam doktora (liječnika) Josipa Foglara i njegovu suprugu doktoricu znanosti Vesnu Polić Foglar - dvoje iseljenih Hrvata sa švicarskim državljanstvom. Ssusreo sam ih u klubu, upoznao zahvaljujući prijatelju-slikaru od kojega je gospodin Foglar svojedobno kupio ulje na platnu i ušao s njima u razgovor na temu osnivanja ogranaka ili klubova Matice hrvatske u Švicarskoj.

Oni su me obavijestili da već imaju Hrvatski kulturni klub kojega su sami osnovali, da ništa ne znaju o nekim vezama Hrvata u Švicarskoj s Maticom hrvatskom i da su dan prije predstavili svoj Hrvatski kulturni klub iz Badena Matici iseljenika u Zagrebu. Ne samo da imaju Klub, nego izdaju u tri tisuće primjeraka klupski časopis (dvojezično hrvatsko-njemački) pod nazivom Libra (gospodin Foglar odmah se ogradio od političke stranke Libra u Hrvatskoj s napomenom da je ta stranka preuzela njihovo ime bez njihove suglasnosti). Poklonili su mi primjerak devetoga broja, koji je tiskan u rujnu 2004. godine.

Udarni članak u tom broju časopisa, pod naslovom “Integracija u svakodnevici”, počinje ovako:
“Jesam li Jugoslaven (moja prva putovnica), Švicarac (moja sadašnja putovnica) ili Hrvat (moje rodno mjesto leži u Hrvatskoj)? Ili da se smatram Madžarom (moja baka s očeve strane govorila je isključivo madžarski) ili Srbinom (moja majka svetuje sve ortodoksne blagdane)?”

Pročitavši to pomislio sam:

Zar se Hrvatski kulturni klub u Švicarskoj muči s takvim problemima? Matica hrvatska odavno ih je riješila u duhu ekumenizma i tolerancije. U njoj se takva pitanja ne postavljaju. Gospodin koji je pisao te retke, koji ima švicarsko državaljanstvo i koji je, po svemu sudeći, odlučio svoju djecu nepovratno uključiti u švicarsku naciju, kada bi bio član Matice hrvatske, ne bi dvojio treba li biti Švicarac. On bi to bio, a njegovo uključivanje u Hrvatski kulturni klub ne bi značilo ništa drugo no izraz dubokoga osjećaja privrženosti zavičajnoj Hrvatskoj i hrvatskome narodu neovisno o prividnim poteškoćama s bakom, majkom i putovnicama. Znamo za brojne primjere u kojima su se pripadnici drugih naroda, koji su zavoljeli Hrvatsku, ne samo učlanili u Maticu hrvatsku, nego i svojim životima ugradili u hrvatsko narodno biće.

Sve to sam samo pomislio. Učinio nisam ništa prije no što se dogovorimo što nam je činiti.

Ne mogu tumačiti sa svih relevantnih stajališta potrebu da Matica hrvatska pokrene veliku i trajnu aktivnost osnivanja vlastitih ogranaka u drugim državama u svijetu. To mogu učiniti samo svi matičini odjeli zajedno, te Glavni odbor i Skupština Matice hrvatske.

Sa sustavnoga stajališta ipak mogu reći da se može utvrditi velika potreba da Matica hrvatska otpočme snažno poticati osnivanje nevladinih udruga u drugim državama, koje se kao ogranci Matice mogu uključiti u njezin rad.

Sa stajališta Odjela za nacionalnu tehnologiju, koje se može razumjeti čitajući program Odjela objavljen na internetskim stranicama Matice hrvatske, mogu reći ovo što slijedi.

Programom Odjela za nacionalnu tehnologiju obuhvaćeno je i poticanje suradnje Hrvatske s inozemstvom u tehnološkom razvoju, zato što nema autarkičnoga tehnološkog razvoja niti u najvećim državama na svijetu, a male države mogu tehnološki preživjeti samo na razgranatim suradnjama s drugim državama u svijetu.

Iseljena Hrvatska golemi je tehnološki potencijal koji se oslobađa u drugim državama. Taj potencijal čine ljudi sa svojim znanjima i sposobnostima, svojom nadarenošću i snažnom voljom, koji sami sebe uvrste u iseljenu Hrvatsku. No, svi su oni potpuno uključeni u tehnološki razvoj država čiji su državljani.

Uvažavajući te činjenice i visoko vrednujući privrženost iseljene Hrvatske zavičaju i narodu iz kojega je potekla, prijeko je potrebno da Glavni odbor i sva tijela Matice hrvatske rasprave i odluče o uspostavljanju trajnih aktivnih odnosa Matice hrvatske prema takvoj iseljenoj Hrvatskoj.

To znači uspostavljanje snažne aktivnosti poticanja iseljene Hrvatske na udruživanje u ogranke Matice hrvatske, klubove prijatelja Matice hrvatske ili u slične nevladine udruge - koje se mogu uključiti u rad Matice hrvatske – sve u skladu sa zakonima država u kojima se udružuju i u interesu tih država. Sa stajališta Odbora, svrha je udruživanja: poticanje tehnološke suradnje države Hrvatske s državama u kojima se te udruge osnivaju.

Interes druge države za udruživanje iseljene Hrvatske na način kako je navedeno, uvjet je za plodan rad svakog ogranka i njegovu uspješnu suradnju s Maticom hrvatskom. Tim se radom i tom suradnjom mogu ostvarivati učinci s trajnom vrijednošću za sve subjekte kojih se to tiče: za uključene ljude, ustanove, poduzeća i države.

Ogranci Matice hrvatske u drugim državama, osnovani kao nevladine udruge s prikladnim nazivima (klubovi i dr.), postaju mostovi suradnje na projektima tehnološkoga razvoja obiju uključenih država, preko kojih će se ostvarivati suradnja ljudi, te ustanova i poduzeća u kojima ti ljudi rade. Samu suradnju vodit će oni subjekti koji je ugovorno utvrde. Matica će samo održavati mostove.

Suradnja se može najlakše uspostaviti na programima razvoja nacionalne tehnološke infrastrukture: obrazovanja (posebno trajnoga), publicistike, informacijskih sustava, kompjutoriziranih baza podataka, inteligentnih transportnih sustava, informatizirane pošte, distribucije audio-vizualnih programa, mjeriteljstva u najširem smislu, tehničkoga održavanja i razvoja, tehnološkoga održavanja i razvoja, itd., čemu valja dodati brojne komponente bio-tehnološke infrastrukture i specifične komponente tehnološke infrastrukture pojedinih ljudskih djelatnosti (medicine i dr.).

Na programe suradnje u tehnološkoj infrastrukturi mogu se, uz određene uvjete, nadovezati i programi razvoja tržno usmjerenih tehnoloških sustava od razine velikih poduzeća do razine obrta.

Sa stajališta Odjela za nacionalnu tehnologiju - uz sve što je navedeno - potrebno je i dopuniti statut Matice hrvatske da bi se ogranci Matice hrvatske, klubovi prijatelja Matice hrvatske i slične nevladine udruge u drugim državama mogle uključiti u rad Matice hrvatske na način kako je to navedeno.

Zvonimir Radić



❌

◀

▶

Pregled