Zbivanja

Odjel za sociologiju Matice hrvatske

Krajevi svijeta - Susreti s drugima, Zoran Klarić : LIBANON, Jasminka Lažnjak: KENIJA/TANZANIJA

Srijeda, 3. studenoga 2004, 18 sati, palača Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4
Ciklus naših novijih putopisa srijedom u Matici hrvatskoj

Libanon
Zoran Klarić (dekan Visoke turističke škole u Zagrebu)
Cedrovi i masline (uz fotografije)

18.45 sati, Kenija/Tanzanija
Jasminka Lažnjak (RGN fakultet, Zagreb)
Slučajni turist (uz fotografije)

slika

U kolijevci alfabeta
Odjel za sociologiju Matice hrvatske 3. studenoga započeo je sa ciklusom putopisa Krajevi svijeta - Susreti s drugima, predstavivši na početku Libanon te Keniju i Tanzaniju.
slikaO putu u Libanon govorio je Zoran Klarić, a izlaganje je simbolično nazvao Cedrovi i masline, jer tih kultura, kako je istaknuo na početku, u toj zemlji gotovo više i nema. Klarić u Libanonu nalazi mnoge sličnosti s Hrvatskom, a pogotovo Bosnom i Hercegovinom, te ga naziva feniksom koji se ponovno rađa iz pepela. Libanon je mala zemlja, ali gusto naseljena, uglavnom planinska, s miješanim stanovništvom, muslimanskim, kršćanskim i druzitskim, od kojih većina živi u glavnom gradu Beirutu, dok su ostali gradovi međusobno podijeljeni prema vjerskim zajednicama. Iako svi stanovnici govore istim jezikom i nema dijalekata, po načinu odijevanja, ponašanju, bogatstvu i kulturi odmah se prepoznaje kojoj vjerskoj skupini pripadaju. Obalni dio nije pogodan za turizam, nagrđen je prometnicama, industrijom i gustom izgradnjom. U glavnome gradu osjeća se jak utjecaj zapada, a Klarić ga opisuje kao moderan, uređen grad sa svim oznakama svjetske prijestolnice u kojem se tek na bazaru osjeti da ste u arapskoj zemlji.
Srušeno u ratu uglavnom je obnovljeno, a osjeća se jaka podjela po četvrtima. Ljudi su otvoreni, veseli, skloni komunikaciji, vlada tipična mediteranska atmosfera i stil življenja. Kao jednu od karakteristika glavnoga grada ističe izgradnju velikoga broja hotela, jer Beirut na neki način postaje prozor u svijet konzervativnih Arapa. Okolica glavnoga grada, dolina Beqaa, poznata je po libanonskim vinogradima, a tu se nalazi i čuveni antički grad Baalbek s jednim od najbolje očuvanih antičkih hramova. Planinsko područje zemlje, Šuf, nastanjeno je druzima, izoliranom vjerskom zajednicom, za koju je karakteristično da nema svetišta, a vjera im se zasniva na specifičnoj filozofiji. U obalnom dijelu tipičnu kulturu masline zamijenile su banane, kao što je slučaj u gradu Damouru, a kao jedini sačuvani i neizgrađeni dio obale, upjelo se sačuvati Naqour, koji je bio pod izraelskom okupacijom. Na kraju Klarić je istaknuo velik prinos Libanonaca, kao potomaka Feničana, svjetskoj kulturi, podsjetivši da je u tamošnjem Byblosu nastao alfabet.
O putovanju u Keniju i Tanzaniju govorila je Jasminka Lažnjak, nazvavši svoje izlaganje Slučajni turist. Glavni dojmovi koje je stekla boraveći u kenijskom gradu Nairobiju, tipičnom velegradu, siromaštvo su i getoiziranost bijelaca te neokolonijalizam. Stanovništvo ističe kao izrazito religiozno, a ima i kršćana i muslimana, žive siromašno, uglavnom bez vode i struje. U Tanzaniji je posjetila nacionalni park u Serengeti, najatraktivnije mjesto za turiste, koji tu dolaze na safarije, a naseljava ga pleme Masaija, stočara i poznatih ratnika, koji žive u poligamiji. Za otok Zanzibar, poznat po starom gradu Stone City, Jasminka Lažnjak, istaknula je plantaže začina, koje su sada uglavnom turistička atrakcija, te specifičnu mješavinu arapske, afričke i portugalske kulture. Jasminka Lažnjak, kao i Zoran Klarić, izlaganja su popratili nizom fotografskih zapisa.
Odjel za sociologiju Matice hrvatske planira nastaviti ciklus putopisnih predavanja te je do kraja godine napravljen i njihov program:
- 17. studenoga - 18 sati - Europa, Indija i Kamčatka
- 24. studenoga - 18 sati - Egipat, Iran
- 1. prosinca - 18 sati - Sudan i Mongolija
- 8. prosinca - 18 sati - Nepal i Kina
- 15. prosinca - 18 sati - Brazil i Turska

Antonija Vranić



❌

◀

▶

Pregled