Zbivanja

Odjel za sociologiju Matice hrvatske

Krajevi svijeta - Susreti s drugima: Brazil, Turska

Srijeda, 15. prosinca 2004, u 18,00 sati, Palača Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Neboderi pod zemljom

Odjel za sociologiju Matice hrvatske u sklopu ciklusa Krajevi svijeta - Susreti s drugima, kao posljednje ove godine, predstavio je Brazil i Tursku.
slikaO Brazilu, koji je posjetio kao paraglajderist, govorio je Aleksandar Štulhofer. Posjetio je samo dio te velike zemlje, njezinu pokrajinu Minas Gerais, koja je cilj mnogih letača krilom. Dolazak u to područje Štulhofera je, kako je istaknuo, krajolicima podsjetio na okolicu Zagreba, zagorske brežuljke prekrivene zelenilom. Za vrijeme boravka od ljudi je viđao samo siromašan sloj, koji živi u takozvanim favelama, često smještenim uz rijeke, a postoje i na rubovima gradova. Te je ljude doživio kao izrazito srdačne s velikom potrebom za komunikacijom. Siromaštvo koje vlada među njima Štulhofer ne opisuje kao siromaštvo gladi, jer, kako je istaknuo, hrana je relativno jeftina, nego kao siromaštvo koje pogađa sve ostale oblike života. Tamošnje ljude Štulhofer je doživio i kao izrazito svjesne svoje tjelesnosti, što je u kontrastu s njihovom izrazitom religioznošću, ali takvi kontrasti i inače su svojstveni Brazilu.
slikaPročelnik Odjela za sociologiju Darko Polšek predstavio je Tursku, odnosno Kapadokiju i njezine podzemne gradove. Iako, kao što je istaknuo, to područje, još iz zrakoplova, ostavlja dojam kamene pustinje, taj je dojam pogrešan jer riječ je o pijesku vulkanskoga podrijetla koji je vrlo plodan i za ljude koji tamo žive oduvijek je značio život, o čemu svjedoči povijest koja je na njemu ostavila brojne tragove i pretvorila ga u arheološki raj, kako ga je nazvao Polšek. Uz posjet nekim od antičkih lokaliteta, s autohtonim kulturama, cilj posjeta bili su podzemni gradovi, kojih je na ovom prostoru više od stotinu, a zanimljivo je da se protežu i do dubine od osamnaest katova pod zemljom. Njihova gradnja bila je omogućena zahvaljujući tamošnjem specifičnom kamenu tufu, pogodnu za obradu. U tim gradovima u prošlosti se intezivno živjelo, a građeni su kako iz sigurnosnih tako i iz vjerskih razloga u doba prvih kršćana. Dojam koji je Turska ostavila na Polšeka, kako je na kraju istaknuo, dojam je zemlje koja se otvara, s izrazito marljivim ljudima.Antonija Vranić
(Vijenac br. 282-283, 23. prosinca 2004.)


18.00 sati, Brazil
Aleksandar Štulhofer (Filozofski fakultet, Zagreb)
Paragliderom iznad Rija (uz fotografije)

slika

19.30 sati, Turska
Darko Polšek (uz fotografije)




Pregled