Zbivanja

Matica hrvatska

Hommage Dr.SAFVET BEGU BAŠAGIĆU (Nevesinje, 6.5.1870. - Sarajevo, 9.4.1934.)

Srijeda, 1.prosinca.2004. u 12 sati, Palača Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb

S istoka svjetlo
Udruga dr. Safvet Beg Bašagić u suradnji i pod pokroviteljstvom Matice hrvatske priredila je 1. prosinca sijećanje na Safveta Bega Bašagića, u povodu sedamdesete godišnjice smrti.
Okupljene je pozdravio Mirsad Bakšić, predsjednik udruge, napominjući kako je povod okupljanju, osim obilježavanja godišnjice smrti, i pokušaj da se ukloni nezdrava pojava u posljednje vrijeme da se ljudi deklarirani kao Hrvati muslimanske vjeroispovjesti marginaliziraju s obiju strana. Razlog je i to što pisci kao Bašagić ne pripadaju samo jednoj kulturi. Na kraju je istaknuo zadovoljstvo što se to događa upravo u Matici hrvatskoj. u kojoj je Bašagić objavio sve svoje radove.
slikaOkupljene je u ime Matice hrvatske pozdravio predsjednik Igor Zidić, koji je istaknuo da je Matica oduvijek respektirala i respektirat će religiozne osjećaje i svjetonazore većine, ali isto tako i svih ostalih. Kad je kultura u pitanju, važne su spoznaje, djela i jezik, a gledajući to Safvet Beg Bašagić bitno je pridonio hrvatskoj kulturi. Bio je jedna od hrvatskih velikih točaka prema istoku, s kojeg nije uvijek dolazio samo mač, nego, kako i Biblija kaže, i svjetlo, istaknuo je Zidić. Safvet Beg Bašagić bio je jedinstvena ličnost, a njegovo djelo višestruko, nezamjenjivo u trenutku kad nastaje. Na kraju Zidić je istaknuo da je Hrvatska premala, a istovremeno i odveć zrela i napredna da bi ratovala s nekim zbog druge vjere, drukčijih svjetonazora, Hrvatska se uči komunicirati s njima, ali to očekuje i od njih. Ne možemo se miriti s tim da dobro, ma kakakv predznak imalo, propada.
Akademik Dubravko Jelčić smatra da Bašagiću pripada mjesto u povijesti hrvatske književnosti zbog njegove svijesti o jeziku kojim piše. Bašagić, istaknuo je Jelčić, do sada je bio zanemarivan u našoj povijesti književnosti. Bio je središnja figura kulturnoga života Bosne i Hercegovine u vremenu u kojem je živio, po svom djelu i po utjecaju na sredinu. Kao pjesnik razveden i svestran ostavio je duboka traga, a bio je značajan i u politici i znanosti, bio je, kako je istaknuo Jelčić, sve ono što je bilo potrebno u jednoj zanemarenoj sredini. Redatelj Ozren Prohić nazvao ga je interkulturalnim hrvatskim umjetnikom, koji je stvarao iz hrvatske tradicije i za nju, a jezik je shvaćao kao most koji će spajati istočni i zapadni element. Radeći simbiozu kulturnih krugova uveo je nove žanrove u hrvatsku književnost. Povjesničar Zlatko Hasanbegić govoreći o njegovu životu istaknuo je domovinu, zavičaj, povijest, religiju, tradiciju, ljubav i obitelj kao njegove glavne preokupacije.Antonija Vranić
(Vijenac br. 281, 9. prosinca 2004.)

Suorganizator: UDRUGA DR.SAFVET BEG BAŠAGIĆ

slika

U povodu 70. godišnjice smrti o njegovu doprinosu
riznici hrvatske kulture govorili su i ulomke iz djela interpretirati:

Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske
akademik Dubravko Jelčić
mr. Ozren Prohić, redatelj, publicist
Semka Sokolović-Bertok, dramska umjetnica
Mirsad Bakšić, dr.iur.



❌

◀

▶

Pregled