Zbivanja

Odjel za glazbu Matice hrvatske

Glazbena slušaonica Matice hrvatske: Claudio Monteverdi, Vespro della Beata Vergine (Večernja Blažene Djevice Marije)

Utorak, 14. prosinca 2004. u 18,30, Palača Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Duhovni ciljevi
U Glazbenoj slušaonici Matice hrvatske voditelj i tumač Krešimir Brlobuš 14. prosinca obradio je Vespro della Beata Vergine (Večernju Blažene Djevice Marije) skladatelja Claudija Monteverdija.
slikaRenesansni skladatelj Monteverdi, Kremonac, svoja prva važna djela objavljivao je već od petnaeste godine, istaknuo je na početku Slušaonice Brlobuš, a uz skladanje učio je i sviranje. Iz Cremone odlazi u Mantovu, gdje pjeva i svira na dvoru vojvode, a upoznaje i mnoge onodobne izvođače i skladatelje. Nakon mantovskoga razdoblja odlazi u Veneciju, gdje se posvećuje skladanju, da bi se potkraj života zaredio i postao svećenik.
Pred glazbu je uvijek stavljao velike zahtjeve, pa mu je opus, kao i način razmišljanja, dosta složen. Brlobuš je kao djelo koje je u povijesti recepcije njegova stvaralaštva, posebno svjetovnoga, privuklo osobitu pozornost istaknuo VIII. knjigu madrigala, u kojoj je gotovo u cijelosti ostvario estetske ideje svoje skladateljske poetike. Po umjetničkoj vokaciji poznat kao glazbeni dramatik i stilski prevratnik epohe u kojoj je djelovao skladanjem je želio dosegnuti duhovne ciljeve koji glazbenu umjetnost postavljaju pred krajnje kušnje njezinih izražajnih mogućnosti. Prevratničkim umjetničkim djelovanjem u znatnoj je mjeri dokinuo i mijenjao onodobni pojam umjetničkoga djela. Kako su u crkvenoj glazbi odlike bile uvelike teološki predodređene, nije se moglo pretjerivati u njezinoj ekspresivnosti, pa je i Monteverdi u početku bio oprezan, no, kao i neki drugi skladatelji, odustao je od odveć krutih teoloških normativa, što se vidi i u njegovu najpoznatijem i najboljem sakralnom djelu Vespro della Beata Vergine, nastalu još za boravka u Matnovi, koje je pak potpunu recepciju doživjelo tek u Veneciji u bazilici svetoga Marka, čiji je prostor omogućavao idealne akustičke i interpretativne mogućnosti. Sastoji se od trinaest dijelova, od kojih je Brlobuš analizirao četiri, Psalam: Dixit Dominus, Concerto: Duo Seraphim, Himnu: Ave Maris Stella te završnicu Magnificat.Antonija Vranić
(Vijenac br. 282-283, 23. prosinca 2004.)

U izvedbi

The Monteverdi Choir
The London Oratory Junior Chori, dir. Patrick Russill
The English Baroque Soloists
His Majesty's Sagbuttis & Cornetts

Dirigent: John Eliot Gardiner

Archiv Produktion, 1990.

slika

7. Concerto: Duo Seraphim (za dva i tri glasa)
12. Hymnus: Ave maris stella (za osmeroglasni zbor)
Magnificat a7 (za sedam instrumenata i šest glasova)


voditelj slušaonice i tumač: Krešimir Brlobuš



❌

◀

▶

Pregled