Marina Marić

Marina Marić

Slika apstraktnog karaktera s elementima organičke forme značajka je djela Marine Marić. Opća je to konstatacija dijaloga s prostorom kroz vitalitet boje, kojem je Marina dala osobni pečat. Oblikuje forme razvedene teksture, praska oblika s ishodištem u strukturi organičkog predloška. Osvojena sloboda gradnje daje priliku za mjene oblika, za pulsiranje površine u odnosu membrane i unutrašnjih slikarskih slojeva. Marina čestočvrstim obrisnicama sažima eruptivnost boje, pomake njezinih stru janja, vidljivih ponavljanjem karaktera osnovne silhuete. Polja su to kromatskog vitaliteta postavljenog na relativno neutralni fond slike. Marina Marić koloristička zbivanja segmentira u središnji dio slike, kontrastirajući ih s likovnim okolišem manje atrakivnosti. Dva pola sjajno se upotpunjuju podižući temperaturu događanja boje, dinamičnosti njenih silnica, proizišlih kako iz snage geste tako i primjenjenosti oda brane palete. Boja se kreće, mijenja u svojoj izglednosti, vrijednostima sugerira dubinu prostora. Rastu kromatskog aktiviteta pomaže i jasna konstrukcija slike, premda i slučaj u procesu stvaranja ima svoje mjesto. Oblik je s jedne strane podložan redu, logičnim ritmičkim pomacima u tvarnosti boje, iznutra prema van i obrnuto, bljesku mrlje, u postojanju uporišne točke egzaktnog središta slika, te u kompozicijama položenih i vertikalnih pojaseva stalnog obnavljanja staničnog tkiva, s unutrašnjom napetosti kojom ploha dodiruje ograničenja linijom. Marina Marić i crtačkom preciznošću omeđuje potencijalnu organičnost izmaštanog oblika, koji je na razini asocijativnog blizak sitnim organizmima zoomorfne oblikovnosti, ali i sluti širine bezmjerja. Dakako mogući sadržajni sloj i nije presudan, jer bez sumnje u prvom planu autonomnost je slikarske površine. U datosti slike dimenzija odgovara mjeri likovnog realiteta, ali s upučenošću potpuno različitom razumijevanju veličina, od mikro svijeta do neshvatljivih prostranstava. Marina u kreativnoj igri mogućih iščitavanja ne definira početnu poziciju. Svaka forma integrirana u logiku cjeline uzrok je smiraja i novog pokreta. Koloristički rasponi uglavnom su reducirani, te se kretnja sluti ili nameće u vibrantnosti tijeka linija, naznačenih nakupina boje i svjetlosnim srazovima. Posebno treba istaknuti složeni format slike s negiranjem uobičajne pravokutnosti ili kvadratičnosti. U originalnom oprostorenju slike njeni graničnici nisu ravni, već jedinke površine izlaze iz okvira predvidljivog. Dakako tim svoje vrsnim izdancima naznačuje se blaga reljefnost mozaikalno organizirane površine i nova tvarnost boje, kako u sloju epiderme tako i njenom presjeku. Kao odraz vidljive stvarnosti i oblikovne vibrantnosti skrivene oku. Usjeci i jednolike ravnine ravnopravno tvore prostore putovanja boja i linija, dosegnutih kromatskih ljepota, gdje je i treptaj dostatan za podrhtavanja kolorističke magme. Zvučne boje donijete odnjegovanim senzibilitetom, vodiljom u dinamičnim preplitanjima energije boje i čistoće linija.

Stanko Špoljarić


Životopis

Marina Marić rođena je 15. svibnja 1978. u Zagrebu. Pohađala je srednju Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Za gre bu. Maturirala je 1996. godine kao dizajner keramike. Godine 1999-2000. predavala je likovnu kulturu u privatnoj školi »Nandi« u Gračanima, u Zagrebu.
Godine 2000. postala je član ULUPUH-a, keramičke sekcije. Iste godine upisala je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, odjel slikarstva. Studirala je u klasi pro fesora: J. Labaša, N. Koydla, I. Rončevi ća. Godine 2004. dodijeljena joj je stipendija grada Zagreba i diplomirala je u klasi profesora Eugena Kokota. Godine 2004. preselila se u Samobor.
Od 1998. godine do danas, u ljetno doba, izlaže slike i keramiku u obiteljskom ateljeu-galeriji u Baški na otoku Krku.


Skupne izložbe

1999. Galerija Shalom, Zagreb – izložba »Slikari zbora Lira«
2000. Galerija Permanenta, Zagreb – izložba članova ULUPUH-a
2002. Klub arhitekata, Zagreb – donatorska večer (u organizaciji radija 101)
2003. Galerija SC, Zagreb – Smotra Sveučilišta u Zagrebu
2003. Kristofor Stanković, Zagreb – Pasionska baština
2004. Kristofor Stanković, Zagreb – Pasionska baština
2004. Galerija Vladimir Nazor, Zagreb – Radovi iz zbirke Klementa Lukina


Samostalne izložbe

Od 1998. godine do danas, u ljetnoj sezoni – izložba slika, crteža, grafika i keramike, na Krku
2004. Ulična galerija Contempora
2006. Odobrena izložba u galeriji Ulrich u Zagrebu
2006. Dogovorena izložba u galeriji Link u Zagrebu
2007. U pripremi izložba u Vinkovcima