Juriša Boras

Izložba ostaje otvorena do 18. studenog.

JURIŠA BORAS

Pred najnovijim slikama Juriše Borasa promatrač bi lako mogao dobiti utisak kako je umjetnik naprosto zaokupljen variranjem različitih organičko-apstraktnih oblika po principima slobodnih asocijacija odnosno gestualne nesputanosti. I doista, izložena ulja na platnu posjeduju stanoviti energetski naboj svojstven slikarskim postupcima što se oslanjaju isključivo na intu-iciju i inspiraciju trenutka. Pa ipak, Jurišini oblici imaju posve konkretno ishodište, a sukladno tome pažljivo su osmišljeni te precizno izvedeni. Različite spiralne, mrljaste, trokutaste ili polukružne forme, kao i nizovi kosih lomljenih pravaca, dakle, ne proizlaze izravno iz umjetnikove mašte; njihovu raznolikost i dinamiku on će preuzeti od već postojećih motiva i potom ih reinterpretirati u klasičnom mediju slikarstva. A ti su motivi izuzetno stari. Radi se, naime, o oslikanim ostacima neolitičke keramike štoje pronađena na srednjodalmatinskim otocima Hvaru i Korčuli. Ova, kako je arheolozi nazivaju »Hvarska kultura«, stara je više od pet tisuća godina i odlikuje se nadasve zanimljivim »slikarijama« na keramici. Dirljiva težnja drevnih stanovnika Hvara da predmete kojima su svakodnevno okruženi učine naprosto ljepšima i raznolikijima, zaintrigirat će Jurišu koji je — to i ne treba posebno isticati — i sam snažno vezan za taj otok. Snimke oslikanih fragmenata on će najprije »obraditi« pomoću računala i tek nakon toga pristupiti samom činu slikanja na platnu. Pozadinu svojih slika uvijek ostavlja tamnom, baš kakva je i ona na originalnim keramikama, dok kolorit odabire znatno slobodnije. Tako uz slike naslikane u specifično narandžastoj, koja je gotovo identična onoj na arheološkim artefaktima, postoje i slike izvedene u crvenoj ili plavoj boji. Ovakva »licentia poetica« doprinosi vizualnoj dinamici i pojačanim kontrastima unutar cjelokupne izložbe, naglašavajući ujedno i osobnost samoga slikara. Također, motivi prapovijesnih stvaralaca na taj će se način podvrgnuti i suzdržanim ali dojmljivim kolorističkim varijacijama. Neolitički umjetnici prvi su neke od svojih uradaka počeli izrađivati samo zbog estetske namjene, a ne isključivo kao segmente različitih magijskih obreda ili sredstva za uklanjanje uroka odnosno loše sreće, kao što je to bio slučaj u razdoblju paleolitika. Neolitiku su, dakle, svojstvene prve ornamentalne šare — a to znači i posve apstraktne forme — pomoću kojih ondašnji čovjek nastoji svjesno ostaviti trag svoje kreativnosti. Juriša je u takvim sirovim ali kompozicijski i oblikovno izuzetno bogatim nastojanjima opravdano prepoznao inspirirajući model za iskazivanje vlastitih slikarskih nazora. Iz spoja drevne neposrednosti i suvremene »izravne citatnosti« iznikle su tako slike naglašene poetske snage i zanimljivih kompozicijskih rješenja, podjednako misaone koliko i dekorativne.
Vanja Babić



Životopis
Juriša Boraš je rođen 16. 09. 1971. godine u Sarajevu, gdje je završio Školu primjenjenih umjetnosti. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2003. godine, slikarski odjel, u klasi prof. Kugena Kokota. Živi i radi u Zagrebu i Hvaru.
Adresa: Frane Petrića 7, Zagreb
Tel: 098 743 354
e-mail: borascolours@hotmail.com



Samostalne izložbe
2004. Galerija CEKAO, Zagreb
2004. Galerija Arsenal, Hvar
2004. Galerija Matice hrvatske, Zagreb



Skupne izložbe
2001. Pasionska baština, Muzej Mimara, Zagreb