Fra Petar Perica Vidić - promocija monografije i otvorenje izložbe

Pozivamo Vas na promociju monografije i otvorenje izložbeFra Petra Perice Vidića.

Promocija će se održati u velikoj dvorani u 18 sati, a otvorenje u Galeriji Matice hrvatske u 19 sati,
u utorak, 26. travnja 2005. Ulaz iz ulice Matice hrvatske 2.

0 monografiji će govoriti:
Mirko Marjanović, književnik
prof. dr Sadudin Musabegović
Vefik Hadžismajlović





FRA PETAR PERICA VIDIĆ
»Često imam osjećaj, prilikom po-kreta kista, da ja nisam gospodar svoje ruke. Kao da neka unutarnja energija dominira i upravlja tom rukom i ta ruka poprima veliku silinu pokreta i traži jarke boje...«, ispovijeda se Vidić u nekom časopisu.
Od skice u akvarelu Cvijeće iz 1960, Portreta studenta u olovci (1966), Auto-portreta (ulje na platnu iz iste godine), Zatona u ponoć (tempera, 1969), Mrtve prirode s cvijećem (ulje na platnu, 1972) i Ljepote jeseni (ulje na platnu, 1972) do mrtvih priroda i krajolika u ulju, suhom pastelu i akriliku na platnu, od 1972. do danas, Vidić je u vrtlozima gotovo iste energije. U njoj nikako da dođe do smiraja i predaha. Ona je istinski gospodar njegove ruke, određuje silinu njegova poteza, zahtijeva raskoš boje u prostoru, uzima od realnoga svijeta tek ono što ga posve ne odbacuje, gradi novi s jedva prepoznatljivim realnim.
Bježeći od realističnoga koncepta i u početnoj, prošao je s istom energijom nekoliko faza, od ekspresionističkih do simboličkih značenja. Sve do 1995, s tom energijom, u pravom kolorističkom požaru, Vidić je, zapravo, održavao slabašan odnos s realnim svijetom u prostoru krajolika i mrtve prirode (ulja na platnu s naslovima Kontemplacija, Zaton, Slutnja iz 1994. posljednji su Vidićevi ekspresionistički boravci i oslonci u prepoznatljivom). Od tada do danas razvija se njegov znatno drukčiji umjetnički rukopis, simboličnih i metaforičnih značenja. Započinje s djelom karakteristična naslova za prelazak na nešto novo (Odlazak, ulje na platnu, 1995), a nastavlja se ciklusom djela nastalih u toj godini (Noćni čuvari, Obećanje, Cvjetni aranžman I, Gorski pejzaž...), zatim u 1996. (Zaselak u podne, Zatalasana plavet, Tri sestre...), a posebno u 1997. (Likovni sadržaj, Glazbena ritmika...)

Ako je u Vidićevu opusu do 1995. godine, u oblikovanju predmetnoga svijeta, i bilo vangogovskih crtačkih tragova, u razdoblju od te godine oni se posve gube. Slikarev govor usmjeren je metafori, simbolu, znaku, koji reprezentativno iskazuju univerzalna značenja njegova svijeta...
»Sve je tako lijepo«, klikće Vidić i u ovome razdoblju svoje umjetnosti, kao da je na samu početku otkrića svih blaga ovozemaljskoga života, na čije se grubosti i ne osvrće. U kolorističkom smislu, on je i u ovome razdoblju pravi rasipnik, jer i u njemu slavi pozitivne životne vrijednosti, kao i u prethodnim. U tom slavlju opet će se razmahati već spomenutim suhim pastelima i akrilicima, koje realizira posljednjih nekoliko godina. S njima je opet emotivno i intelektualno uzburkan, u nutrini drame lijepoga čije ga otkriće diže do egzaltacije. Stanovita vedrina u cjelini doživljaja olakšava tu dramu, koja je u svojim crtačkim učincima gotovo prpošna (uljni pasteli iz 2002. i iz 2003). U posljednjim godinama Vidić ostvaruje i nekoliko vrlo zanimljivih djela (Križ, Mjesec rujan, Radost života), čija su značenja dublja, a njihov likovni izraz, jezik i stil u samu vrhu moderne umjetnosti...
Mirko Marjanović
Ulomci uvodnoga teksta u monografiji Fra Petar Perica Vidić, drugo dopunjeno izdanje, u nakladi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2005.


Životopis
Fra Petar Perica Vidić rođen je 7. kolovoza 1938. u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u Sarajevu, a klasičnu srednju u Franjevačkoj gimnaziji u Visokom. Studij filozofije i teologije završava na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Godi-ne 1962. radi u atelijeru akademskog slikara Gabriela Jurkića. Godine 1965. i 1966. radi u atelijeru akademskog slika-ra prof. Stane Kregara u Ljubljani. U ljeto 1966. odlazi u Beč i pohađa Akade-miju likovnih umjetnosti. Student je grafičkog odsjeka, u klasi prof. Maxa Melchera. Od 1970. predavao je likovnu umjetnost, a poslije i povijest umjet-nosti na Franjevačkoj klasičnoj gimna-ziji u Visokom. Obavljao je mnoge duž-nosti u svojoj zajednici. Od 2000. pred-sjednik je Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu. Član je mnogih društava. Od 1995. dopisni je član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Izlagao je više puta na zajedničkim izložbama. Dosad je imao više od pedeset samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu.


Samostalne izložbe:
1982. Visoko, Galerija grada Visoko
1985. Visoko, Galerija grada Visoko
1986. Sarajevo, Radnički univerzitet Đuro Daković
1991. Sarajevo, Radnički univerzitet Đuro Daković
1993. Sarajevo, Galerija Gabrijel
1994. Sarajevo, Umjetnička galerija BiH
1994. Zagreb, Galerija Matice hrvatske
1994. Beč, Galerija Franjevačkog Samostana
1994. Munchen, Galerie St. Maria-Thalkirchen
1995. Sarajevo, Umjetnička galerija BiH
1995. Split, Galerija Franjevačkog samostana
1995. VViesbaden, Galerie St. Kilian
1995. Nurnberg, Galerie St. Otto
1996. Ludvvigsburg, Pfarrei Galerie
1996. Ansbach, Galerie Pfarrheim Ghrist-Konig
1996. Graz, Pfarrsal Graz-St. Andra
1996. Pariz, Galerija Katoličkog pastoralnog centra
1996. Frankfurt am Main, Galerie Volksbank
1996. Sarajevo, Hrvatski kulturni centar Republike Hrvatske
1996. Zagreb, Hrvatska Paneuropska unija
1997. Sarajevo, Mala galerija Sv. Anto
1997. Zagreb, Bosanski kulturni centar
1998. Pečuh, Hrvatski klub August Senoa
1998. Budimpešta, Izložbeni prostor Hrvatskoga školskog centra
1998. Mostar, Dvorana Zirala
1998. Kiseljak, Izložbeni paviljon Srednje škole
1998. Sarajevo, Galerija Novi hram
1999. Visoko, Galerija LI KUM 76
1999. Kreševo, Dom HKD Napredak
1999. Zagreb, Hrvatska Paneuropska unija
1999. Široki Brijeg, Franjevačka galerija
1999. Tuzla, Međunarodna galerija portreta
1999. Bihać, Gradska galerija
2000. Dubrovnik, Galerija Ars longa vita brevis
2000. Rijeka, Dvorana Filodrammatica 2000. Osijek, Izložbena dvorana Waldinger
2000. Čitluk, Galerija fra Didaka Buntića
2001. Ljubuški, Hrvatska knjižnica
2001. Čapljina, Dvorana HKUD Čapljina
2001. Sarajevo, Galerija Novi hram
2001. Zenica, Hrvatski dom kralja Tomislava
2002. Tuzla, Narodno pozorište Tuzla
2002. Rama-Šćit, Galerija Franjevačkog samostana
2002. Bugojno, Galerija Župnog ureda
2002. Mostar, Hrvatski kulturni centar Herceg Stjepan Kosaca
2002. Livno, Galerija Župnog ureda
2002. Sarajevo, Collegium artisticum
2002. Podgorica, Narodno pozorište Podgorica
2002. Budimpešta, Hrvatski klub Mare croaticum
2003. Kutina, Galerija Muzeja Moslavine
2003. Bjelovar, Galerija Gradskog muzeja
2003. Osijek, Izložbena dvorana VValdinger
2003. Međugorje, Dvorana Župnog ureda
2003. Jajce, Dom kulture Stjepan Tomašević
2003. Sarajevo, Collegium artisticum