Zbivanja - predavanje , predstavljanje knjige

Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden

DANI HRVATSKE KULTURE U NEU-ISENBURGU u svjetlu višejezične baštine

slika

                Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden/                

                   Ogranak Matice hrvatske Wiesbaden

                                      poziva Vas na

         DANE HRVATSKE KULTURE U NEU-ISENBURGU

                          u svjetlu višejezične baštine

Ivandan (Jonnistag) ove će godine u Neu-Isenburugu, na južnom rubu Frankfurta na Majni biti u hrvatskom ruhu. Zajednica hrvatskih građana – Kroatien e.V., predstaviti će pod visokim pokroviteljstvomGeneralnog konzulata Republike Hrvatske iz Frankfurta, od 24. do 25 lipnja hrvatsku literaturu i kulturu u Isenburg-Zentrum/Neu-Isenburg.

100 godina poslije prvog objavljivanja Priča iz davnine bit će tu predstavljen rad Ivane Brlić-Mažuranić iz 1916. godine. Alegorija borbe između dobra i zla, nastala u surovim okolnostima i neizvjesnosti prvog svjetskog rata, ima svoju humanističku poruku konačne pobjeda dobra i za krug odraslih čitatelja.

Autorica romana Grijesi, gospođa Marijana Dokoza iz Mainza, predstavit će svoj rad u kojemu ona tematizira krizu međuljudskih odnosa, posebice sraz spolova, a koji ni u migraciji ne nalaze rješenje.

Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu, dipl. ing. Ivica Košak  predstavit će  glagoljaško pismo i tradiciju u razmeđu povijesti, kulture i prava na samoodređenje. Ovo temeljno  pravo glagoljaša često se u povijesti osuđivalo kao hereza protiv koje su bila dopuštena sva represivna sredstva. Na povijesnom primjeru dobre integracione prakse grada Neu-Isenburaga, poznatog i kao Hugenoten-Grada. Naime na Ivandan, 24. lipnja 1699. godine dodijeljeno  je zemljište južno od Frankfurta francuskim izbjeglicama - Hugenotima  na korištenje i samoupravu. Iz tog naselja razvilo se gradsko središte jedne prosperitetne zanatlijske, trgovačke i industrijske komune. Dvojezičnost, koja je ostala u tradiciji pojedinih familija, sačuvana je u Neu-Isenburgu i do danas.

Višejezičnost te raznolika pisma koja su se razvila na tlu Hrvatske trebao bi također biti dobar primjer suživota različitih svjetonazora i duhovne orijentacije za Europsku integraciju danas. Više stoljetna praksa paralelne upotrebe triju pisama u kulturi hrvatskog naroda, tj. glagoljice, ćirilice i latinice dopunjavani su i arabicom te hebrejskim tekstovima na hrvatskom, staroslavenskom i latinskom jeziku. Pored toga hrvatsku književnost i knjižnice nadopunjuju radovi na njemačkom, talijanskom, hebrejskom i turskom jeziku, a nastali ili se čuvaju na tlu Hrvatske.

Više o događaju na: http://www.hkz-wi.de/naslovna/literatur-tag.html


❌

◀

▶

Pregled