Zbivanja - predavanje , radionica

Odjel za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske

DAN HRVATSKE GLAGOLJICE I GLAGOLJAŠTVA

Petak, 22. veljače 2019. u 12:00 sati, Mala dvorana Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb
slika

12.00 – 13.30
Digitalno učenje glagoljice, voditelj Josip Mihaljević

13.30 – 14.00
Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483., predavanje učenika glagoljaša Stjepana Rusana i Petre Rožić iz Glagoljaškoga središta „Frankopan“ OŠ Frana Krste Frankopana, Zagreb

14.00 – 16.30
nastavnice i učenice Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagreb

Kaligrafska radionica, voditeljica Maja Jugović

Radionica Glagoljična pamtilica na predlošku mjeseci iz Hrvojeva misala, voditeljica Irena Vojvodić

Radionica glagoljičnoga nakita, Irena Vojvodić

615. obljetnica Hrvojeva misala iz 1404., predavanje učenica Paole Naranđe i Barbare Šimrak



Glagoljica je prvo pismo hrvatskoga jezika, a jezik je najsnažnije identitetsko obilježje jednoga naroda.

Sačuvani glagoljični tekstovi potječu iz 11. st., a glagoljica je kao pismo hrvatskoga jezika u uporabi do 20. st.: 1905. tiskan je posljednji glagoljični misal, a 1917. posljednja glagoljična početnica.

Sve što je prvo u Hrvata pisano je glagoljicom (prvi zakon, prvi stihovi, prva tiskana knjiga, prva početnica – rukopisna i tiskana…). Hrvati su više od tisuću godina sve što im je bilo važno, bilježili glagoljicom: književnoumjetničke tekstove, pravne tekstove, medicinske tekstove, diplomatske dokumente, povijesne tekstove, liturgijske tekstove, administrativne tekstove, epigrafske spomenike…

Glagoljaši stvaraju Hrvatima prvi hrvatski književni jezik, uvode Hrvate u Gutenbergovu eru tiskanjem prve hrvatske tiskane knjige na hrvatskome jeziku – jedinoga misala u Europi koji nije tiskan na latinici i na latinskome jeziku, prve južnoslavenske tiskane knjige. Prve su hrvatske tiskare glagoljične: Senj, Rijeka i Kosinj(?). Prva svjetska povijest u Hrvata tiskana je glagoljicom. Glagoljaši prvi prevode Bibliju na hrvatski jezik (nije pronađena, ali postoje zapisi koji svjedoče njezino postojanje). Hrvatske glagoljaše Karlo IV. poziva u Emaus (Prag) odakle šire glagoljičnu pismenost (i hrvatski crkvenoslavenski jezik) od 1348. do 1430. Francuski su se kraljevi prilikom preuzimanja prijestolja od 14. st. do 1789. zaklinjali na hrvatsku glagoljičnu knjigu Reimski evanđelistar (čuva se u Reimsu, odatle ime). Hrvatska glagoljična knjiga, osim u Hrvatskoj, čuva se u 26 zemalja svijeta.

Ovako bogata i dugotrajna glagoljaška kultura, u koju smo s ovih nekoliko rečenica dali mali uvid, neizostavan je dio hrvatskoga kulturnog identiteta, a kao pismo korišteno u tisućljetnom zapisivanju hrvatske riječi, ona je i bitno obilježje identiteta hrvatskoga jezika. Ujedinjuje u sebi i baštinu i identitet ulazeći kao sastavnica jezičnoga identiteta i u sve druge identitetske aspekte s kojima je jezik povezan, pa tako i u nacionalni identitet čineći njime Hrvate prepoznatljive u europskom i svjetskom kulturnom okruženju.

Pripremila Biserka Draganić


❌

◀

▶

Pregled