Vijenac 852

Književnost

TRIBINA BEZ CENZURE, KNJIŽNICA MARIJE JURIĆ ZAGORKE, ZAGREB, 16. LISTOPADA

 

Urednici u sjeni književnosti

Piše Vlatka Planina

Kada knjiga stigne do čitatelja, put koji ju je doveo do objave uglavnom ostaje nevidljiv. Iza konačnog oblika teksta stoje čitanja, razgovori, dvojbe i odluke kojima se rukopis priprema za susret s publikom. O ulozi urednika i njihovu položaju govorilo se na tribini Urednici u sjeni – zašto je njihov posao marginaliziran? održanoj 16. listopada u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u sklopu ovogodišnjeg ciklusa tribina Bez cenzure, koje vodi književnica i književna kritičarka Lada Žigo Španić. Na ovoj tribini sudjelovali su Nermina Husković, suosnivačica i urednica nakladničke kuće Hena com, Drago Glamuzina, književnik i glavni urednik V. B. Z.-a, te Siniša Matasović, pjesnik, urednik časopisa ­Alternator i predsjednik Sisačko-moslavačkog ogranka Društva hrvatskih književnika. Razgovoru se pridružila i Sandra Pocrnić Mlakar, nakladnica, urednica i osnivačica nakladničke kuće Beletra.

Nermina Husković, Lada Žigo Španić, Drago Glamuzina i Siniša Matasović

Razgovor je otvorio niz pitanja o složenosti uredničkoga posla, koji se ne iscrpljuje u radu na rukopisu, nego obuhvaća i odabir naslova, dijalog s autorom, procjenu književne vrijednosti te promišljanje o tome kako će knjiga pronaći put do čitatelja. Nermina Husković istaknula je važnost književne vrijednosti pri odabiru rukopisa te izazove uređivanja prijevoda, dok je Drago Glamuzina govorio o odgovornosti glavnoga urednika, od rada na tekstu do praćenja njegova odjeka nakon objavljivanja. Siniša Matasović upozorio je na specifičnosti rada u manjim nakladničkim sredinama, gdje entuzijazam često nadomješta nedostatak infrastrukture, istaknuvši važnost pružanja prilike neafirmiranim autorima. Sandra Pocrnić Mlakar, koja u Beletri objavljuje i afirmira domaće autore, naglasila je kako mladim piscima nisu dovoljni internet i mogućnost samostalnog objavljivanja: potrebni su im urednička podrška, nakladnička logistika i pristup čitateljima. Sudionici su kritički govorili i o knjižarama i medijima koji prednost daju komercijalno provjerenim, popularnim naslovima, dok novi autori i književno vrijedne knjige koje još nisu stekle širu prepoznatljivost teško dobivaju prostor i pozornost publike.

Razgovor je pokazao koliko je teško osigurati da knjiga doista stigne do svoje publike kada tržišni kriteriji potiskuju književnu raznolikost. Upravo zato ovakve tribine otvaraju prostor za razgovor o književnosti kao sustavu odnosa, odluka i odgovornosti, a ne samo kao nizu objavljenih knjiga. Urednik ne stvara književnu vrijednost umjesto autora, nego je prepoznaje, propituje i pomaže joj da dođe do izražaja. Možda ostaje u sjeni autorstva, ali upravo se ondje često odlučuje koji će novi književni glasovi dobiti priliku doprijeti do čitatelja.

Vijenac 852

852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva

Klikni za povratak