TRIBINA BEZ CENZURE, KNJIŽNICA MARIJE JURIĆ ZAGORKE, ZAGREB, 16. LISTOPADA
Kada knjiga stigne do čitatelja, put koji ju je doveo do objave uglavnom ostaje nevidljiv. Iza konačnog oblika teksta stoje čitanja, razgovori, dvojbe i odluke kojima se rukopis priprema za susret s publikom. O ulozi urednika i njihovu položaju govorilo se na tribini Urednici u sjeni – zašto je njihov posao marginaliziran? održanoj 16. listopada u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u sklopu ovogodišnjeg ciklusa tribina Bez cenzure, koje vodi književnica i književna kritičarka Lada Žigo Španić. Na ovoj tribini sudjelovali su Nermina Husković, suosnivačica i urednica nakladničke kuće Hena com, Drago Glamuzina, književnik i glavni urednik V. B. Z.-a, te Siniša Matasović, pjesnik, urednik časopisa Alternator i predsjednik Sisačko-moslavačkog ogranka Društva hrvatskih književnika. Razgovoru se pridružila i Sandra Pocrnić Mlakar, nakladnica, urednica i osnivačica nakladničke kuće Beletra.

Nermina Husković, Lada Žigo Španić, Drago Glamuzina i Siniša Matasović
Razgovor je otvorio niz pitanja o složenosti uredničkoga posla, koji se ne iscrpljuje u radu na rukopisu, nego obuhvaća i odabir naslova, dijalog s autorom, procjenu književne vrijednosti te promišljanje o tome kako će knjiga pronaći put do čitatelja. Nermina Husković istaknula je važnost književne vrijednosti pri odabiru rukopisa te izazove uređivanja prijevoda, dok je Drago Glamuzina govorio o odgovornosti glavnoga urednika, od rada na tekstu do praćenja njegova odjeka nakon objavljivanja. Siniša Matasović upozorio je na specifičnosti rada u manjim nakladničkim sredinama, gdje entuzijazam često nadomješta nedostatak infrastrukture, istaknuvši važnost pružanja prilike neafirmiranim autorima. Sandra Pocrnić Mlakar, koja u Beletri objavljuje i afirmira domaće autore, naglasila je kako mladim piscima nisu dovoljni internet i mogućnost samostalnog objavljivanja: potrebni su im urednička podrška, nakladnička logistika i pristup čitateljima. Sudionici su kritički govorili i o knjižarama i medijima koji prednost daju komercijalno provjerenim, popularnim naslovima, dok novi autori i književno vrijedne knjige koje još nisu stekle širu prepoznatljivost teško dobivaju prostor i pozornost publike.
Razgovor je pokazao koliko je teško osigurati da knjiga doista stigne do svoje publike kada tržišni kriteriji potiskuju književnu raznolikost. Upravo zato ovakve tribine otvaraju prostor za razgovor o književnosti kao sustavu odnosa, odluka i odgovornosti, a ne samo kao nizu objavljenih knjiga. Urednik ne stvara književnu vrijednost umjesto autora, nego je prepoznaje, propituje i pomaže joj da dođe do izražaja. Možda ostaje u sjeni autorstva, ali upravo se ondje često odlučuje koji će novi književni glasovi dobiti priliku doprijeti do čitatelja.
852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva
Klikni za povratak