Tribina Što jedemo i kako se hranimo održana je 21. listopada u dvorani Jure Petričevića u Matici hrvatskoj, u organizaciji Odjela za poljodjelstvo Matice hrvatske. Pročelnik Odjela Josip Kraljičković prenio je okupljenima pozdrave predsjednika Matice hrvatske Damira Zorića i otvorio temu poražavajućom informacijom kako je Hrvatska među prvima u Europskoj uniji po pretilosti stanovništva, naročito muškaraca i djece.
Voditeljica Odjela za prehranu i upravljanje podacima iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Martina Jurković održala je kratko izlaganje o rezultatima dvaju nacionalnih istraživanja: prehrambenih navika dojenčadi i male djece te prehrambenih navika adolescenata i odrasle populacije. Više od 3600 ispitanika podijeljeno je u osam dobnih skupina čije su prehrambene navike analizirane u 20 glavnih kategorija hrane. Plan Agencije je do kraja godine objaviti obrađene rezultate prema dobnim skupinama i kategorijama hrane na službenim stranicama. Vidljive su razlike u konzumaciji određene hrane među dobnim skupinama, a zanimljivo je pojavljivanje novih proizvoda iz različitih kategorija hrane čija konzumacija raste poput kokosova ulja, zobenih žitarica, konzervirane ribe, grčkog jogurta i drugih.
Raspravu je moderirala Jana Šic Žlabur s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a sudionici su bili izlagačica Martina Jurković, Martina Bituh s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, voditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb Eva Pavić i ravnatelj OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu Krešimir Supanc, čija škola sudjeluje u projektu Eko hrana u školama i vrtićima Grada Zagreba.
Martina Jurković pojasnila je kako postoje pravilnici i tijela koja se bave laboratorijskim analizama kvalitete hrane i procjenama rizika povezanih s hranom, na temelju čijih se rezultata prehrambeni proizvodi po potrebi povlače s tržišta. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu bavi se procjenom rizika hrane koju im pošalju nadležne institucije, bez sudjelovanja u samom upravljanju rizicima.
Martina Bituh smatra kako Hrvati samo misle da jedu dobro, jer zdravstveni pokazatelji govore drugačije. Za loše prehrambene navike postoji više čimbenika, poput radnog vremena do kasnih popodnevnih sati i veće dostupnosti proizvoda loše nutritivne vrijednosti. Valja naglasiti kako prehrana nije jedini razlog pretilosti u hrvatskom društvu; tu je fizička neaktivnost i ignoriranje osnovnih nutricionističkih postulata koji su poznati većini stanovništva, poput nedovoljnog unosa voća i povrća na dnevnoj razini.
Ivica Kisić kazao je kako možemo razgovarati o cijenama proizvoda iz ekološkog uzgoja, ali treba biti svjestan kako se veći novac vrti u farmaceutskoj industriji koja često na televiziji reklamira razne tablete za probavu ili dodatke prehrani. Prenio je iskustva Amerikanaca koji kupuju u trgovinama zdrave hrane u SAD-u „jer je jeftinije nego privatna zdravstvena skrb“. Eva Pavić objasnila je suočavanje sa stvarnim posljedicama prehrambenih navika: pretilost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, alergije. Nazvala ih je „tihim ubojicama“ jer nas ne bole, ali su vodeći uzroci smrti, iako ih je moguće prevenirati kvalitetnim životnim navikama.
Krešimir Supanc približio je publici i sugovornicima projekt Grada Zagreba koji je povezao ekološke proizvođače sa školama, a sada i vrtićima u Zagrebu. Iako su se prve godine borili s izazovima trajanja javne nabave, završetka sezone nekog proizvoda ili isteka roka trajanja proizvoda, projekt je u međuvremenu kvalitetno zaživio i učenici tri puta tjedno imaju priliku jesti hrvatske ekološke proizvode, i „na žlicu“ i svježe.
Tribina je završila pitanjima publike, koja je pokazala interes za ono što jedemo i kako se hranimo.
852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva
Klikni za povratak