Vijenac 852

Obrazovanje i mladi

SA STUDENTSKIH POLICA

Čitaju i pišu Hana Ljubaj, studentica anglistike i komparativne književnosti,

i Zrinka Posavec, studentica kroatistike i talijanistike na FFZG

Bekim Sejranović, Tvoj sin Huckleberry Finn

 

 

Izd. V. B. Z., Zagreb, 2018.

 

Ljetos sam pročitala roman o jednom putovanju rijekom Savom. Ustvari, mogla je to biti bilo koja rijeka; rijeka nije morala ni postojati. Ono što ostaje nakon čitanja način je na koji Sejranović gradi priču i osobita atmosfera koja se stvara. Kompozicija romana Tvoj sin Huckleberry Finn Bekima Sejranovića izrazito je kompleksna, ali tekst je toliko pitak da stalno vrludanje kroz vrijeme i fragmentiranost djeluju prirodno. Scene sadašnje plovidbe rijekom izmjenjuju se s epizodama iz ranijih plovidbi. U romanu se opetovano provlače iste teme i motivi – nakon što zagrebe po prošlosti, pisac im se uvijek vraća u sadašnjosti, svaki put s mrvicu pomaknute točke. Identitet, odnosno (uzaludno) traganje za vlastitim identitetom velika je tema romana i općenito tema koja se proteže u svim Sejranovićevim djelima. U središtu romana dva su pripovjedačeva odnosa – s bivšom „dragom“ i s „Matorim“, ocem koji se vratio iz Australije da proživi posljednje dane u rodnome kraju. Oba odnosa osuđena su na propast, svaki na svoj način, i nama je to otpočetka jasno. Nema izvlačenja pouke, nema pokušaja da se što promijeni, a čak i kad bi postojala želja za time, to ne bi bilo moguće. Ali ne radi se samo o pasivnoj melankoliji. Ona je isprepletena s trenucima nevjerojatne živosti. Iako pripovjedač ne može promijeniti sebe, sa žarom ide ususret novim iskustvima i porazima, a sve to opisuje s toliko mučne i ugodne iskrenosti. (Hana Ljubaj)

Fredrik Backman, Beartown

 

Izd. Penguin, London,
2017.

Roman Beartown švedskog autora Fredrika Backmana prvi je dio istoimene trilogije u engleskom prijevodu Neila Smitha, a dostupan je i u prijevodu na hrvatski jezik Antonije Magaš pod naslovom Medvedgrad. Beartown ili Medvedgrad mali je grad usred švedske šume čija budućnost ovisi o uspjehu mladog hokejaškog tima. Njegovu srž čini zajednica koju ujedinjuje želja za opstankom. Vješto pripovijedanje čitatelju omogućuje da i on postane njezinim dijelom. Perspektive likova izmjenjuju se u obliku kraćih odlomaka koji čine svako poglavlje. Njihova kompleksnost predstavljena je postepeno i fragmentirano, pri čemu se dobiva dojam upoznavanja dugogodišnjeg prijatelja. Nadalje, glas sveznajućeg pripovjedača u trećem licu u pravom trenutku progovara o njihovim osjećajima i prošlosti. Upravo odmak naizgled objektivnog pripovjedača stvara osjećaj povezanosti s likovima i njihovim vrijednostima. Između redaka, koji dočaravaju napetost neizvjesne sudbine, nalaze se i moćne rečenice te retorička pitanja koja pozivaju na refleksiju o vlastitom životu. To poprima veliko značenje u drugoj polovici romana kada tragičan događaj propitkuje moral likova, ali i čitatelja. Oni su prisiljeni izabrati između ostvarivanja zajedničkoga cilja te pravde koja uključuje moralnu dužnost prema bližnjemu. Ovaj roman ne govori samo o sportu nego i o dirljivoj priči, vjernosti, ljudskim slabostima, ali i posljedicama vlastitih postupaka.

(Zrinka Posavec)

Vijenac 852

852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva

Klikni za povratak