Vijenac 852

Likovna umjetnost

POGLED IZA BARŠUNA – IZLOŽBA IZBORA DJELA HRVATSKOG SLIKARSTVA IZ ZBIRKE IVANA TONKOVIĆA, KULTURNO-POVIJESNI CENTAR SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE U SISKU, 15. RUJNA–12. STUDENOGA

 

Pogled u privatni svijet umjetnina

Piše Vlatko Čakširan

Izbor od osamdeset slika iz zbirke sisačkog kolekcionara Ivana Tonkovića povezuje lokalnu umjetničku baštinu s ključnim imenima hrvatskoga slikarstva

Barem djelomičan pogled u svijet jednog kolekcionara predstavlja iznimno iskustvo za javnost. Nešto što je skriveno nastoji se otkriti i prikazati. Nešto što je bilo namijenjeno samo jednoj osobi sada postaje javno. Razotkrivanjem „baršuna“ na simboličkoj i stvarnoj razini otkriva se jedan novi svijet. U današnjem digitaliziranom svijetu, u kojem su trajne vrijednosti već odavno stavljene u drugi plan, a kratkotrajni i isprazni doživljaji postaju dominantni, vrijedno je iskoristiti trenutak u kojem je jedna osoba odlučila predstaviti svoju kolekcionarsku strast, razvijanu tijekom godina na temelju vlastitog iskustva te poznanstava s umjetnicima i stručnjacima. Na taj je način stvorila trajnu vrijednost koja može biti inspiracija drugima i dala doprinos očuvanju hrvatske umjetničke baštine.

Sisački kolekcionar Ivan Tonković ispred slika Vlahe Bukovca, Roberta Auera,
Slave Striegla, Ivana Antolčića i Davora Žilića /
Izvor KPC Sisačko-moslavačke županije

Kako je istaknuto u katalogu izložbe: „Razlozi zbog kojih pojedinac počinje stvarati zbirku različiti su: od osobnog afiniteta i emocionalne povezanosti s pojedinim djelom, preko estetskog interesa, pa sve do potrebe da se određeni trenutak, autor ili dio kulturne povijesti sačuva od zaborava.“ Upravo u takvim okvirima djeluje sisački kolekcionar Ivan Tonković.

Izložba Pogled iza baršuna. Izbor iz djela hrvatskog slikarstva Ivana Tonkovića postavljena je u Kulturno-povijesnom centru Sisačko-moslavačke županije u Sisku i otvorena za javnost 15. rujna, prema koncepciji kustosa Jurice Škofača. Riječ je o umjetninama sisačkog kolekcionara koji je veći dio svojega života posvetio prikupljanju likovnih djela vezanih za lokalni prostor, ali i za nacionalnu povijest umjetnosti, prije svega hrvatsku modernu umjetnost. Izložba obuhvaća 80 slika, od najstarijih, Guske u oluji i Mrtva priroda Nikole Mašića iz 1880. godine, do slike Gljive Davora Žilića iz 2012.

Lokalna je javnost već bila upoznata s interesom i pinakotekom ovoga kolekcionara, koji je i prije izlagao svoje umjetnine. Tako je na izložbi Sisačko slikarstvo 20. vijeka iz 2014. godine u Galeriji Krsto Hegedušić u Petrinji izdvojeno 50 radova iz njegove zbirke. Već tada autor izložbe Boris Vrga naglasio je kako ta zbirka „predstavlja jedan od najrespektabilnijih pregleda sisačke umjetničke baštine 20. vijeka“. Tijekom 2020. također je u istoj galeriji predstavio svoje umjetnine na izložbi Slavo Striegl iz Zbirke Tonković. Uz navedene izložbe svoja je djela ustupao i za izložbe Joso Bužan. Iz privatnih kolekcija (povodom 80. obljetnice smrti) iz 2016, također u Galeriji Krsto Hegedušić, te 100 umjetnina za 100 godina iz 2019. godine, povodom stote obljetnice sisačke Gimnazije, koja je obuhvatila profesore likovne umjetnike koji su predavali u toj školskoj ustanovi, kao i učenike koji su kasnije završili Akademiju likovnih umjetnosti. Na taj je način Tonković pokazao otvorenost svoje zbirke prema javnosti. Sadašnja izložba predstavlja daljnji korak u tom odnosu jer je odlučio prikazati i onaj dio umjetnina koje pripadaju nacionalnoj povijesti umjetnosti, a koje dosad nije izlagao. Ta dvojnost lokalnoga i nacionalnoga u njegovu slučaju upućuje na kvalitetan odnos prema lokalnim umjetnicima te potrebu da se zbirka nadogradi imenima iz hrvatske povijesti umjetnosti.

Na izložbi prevladavaju pejzaži, a nakon njih mrtve prirode, aktovi i, tek u manjoj mjeri, portreti. Ako se detaljnije promotre motivske odrednice, može se uočiti kako se u pejzažima najčešće pojavljuje element vode, koja na simboličkoj razini predstavlja jedan od moćnih i univerzalnih simbola. To je ujedno odraz kolekcionarova sakupljačkog senzibiliteta.

Značajno mjesto u zbirci zauzimaju sisački umjetnici, među kojima su Ivan Antolčić, Mario Petrić, Zdenko Gradiš, Alem Biočić, Marijan Crtalić, Slavo Striegl, Davorin Radić, Joso Bužan i Davor Žilić. Zastupljeni su i umjetnici koji su dio života proveli u Sisku i okolici, poput Mile Kumbatović, Milana Vrbića, Petra Pappa, Mihovila Krušlina, Vladimira Filakovca i Zlatka Šulentića. Takav izbor potvrđuje Tonkovićevu trajnu povezanost s prostorom u kojem živi i djeluje.

Istodobno zbirka obuhvaća i niz istaknutih imena hrvatske umjetnosti, među kojima su Vlaho Bukovac, Menci Clement Crnčić, Emanuel Vidović, Slava Raškaj, Celestin Medović, Oton Iveković, Ferdo Kovačević, Jerolim Miše, Miljenko Stančić, Ljubo Ivančić, Edo Murtić i Ivan Rabuzin. Njihova djela proširuju lokalni okvir zbirke i omogućuju uvid u različite pojave hrvatskoga slikarstva od kraja 19. stoljeća do novijeg vremena.

Posebnu vrijednost izložbi daje način postavljanja slika. Salonski postav, u kojem su djela raspoređena jedno iznad drugoga i jedno pokraj drugoga, prekrivajući velike dijelove zidova, priziva način izlaganja karakterističan za neka prošla vremena ujedno prenoseći način na koji i sam kolekcionar izlaže umjetnine u vlastitom domu. Posjetitelj tako ne upoznaje samo pojedina djela, nego dobiva i posredan uvid u intimni prostor njihova svakodnevnog čuvanja i promatranja. Premda se u kustoskoj koncepciji može prepoznati određena hijerarhija, na zidovima triju povezanih prostorija posebno se ističu Akt Vlahe Bukovca i Pastorala Letovanića Slave Striegla.

Izložbu prati katalog koji donosi osnovne informacije o zbirci, bez detaljnijih interpretacija, no gotovo svi radovi kataloški su obrađeni i predstavljeni fotografijom. Pogled iza baršuna vrijedi posjetiti upravo zbog mogućnosti susreta s umjetninama koje su javnosti uglavnom nedostupne. Izložba, otvorena do 12. studenoga, pokazuje kako privatna kolekcionarska strast može prerasti u vrijedan doprinos poznavanju i očuvanju hrvatske umjetničke baštine.

Vijenac 852

852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva

Klikni za povratak