OULU, EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2026.
Kao zaljubljenik u Finsku, nekad davno prije čuo sam za Oulu. Znao sam da je smješten blizu sjeverne polarnice i da je jedno od najboljih mjesta za promatranje polarne svjetlosti u „zemlji tisuću jezera“. I da neće svi moji kolege geografi na prvu znati gdje potražiti peti najmnogoljudniji finski grad na geografskoj karti. Kada sam se krajem ovoga ljeta pripremao na put u Oulu, štreberski sam i zato odradio svoju domaću zadaću. Ovogodišnja europska prijestolnica kulture, koja tu titulu dijeli sa slovačkim Trenčinom, smještena je 170 kilometara ispod Arktičkog kruga, u Botničkom zaljevu. Središte je finske regije Sjeverna Ostrobotnija i od Helsinkija je dijeli 607 kilometara. Malo europskih gradova poput Oulua mijenja tako dramatično svoj izgled i životni ritam ljeti i zimi. Imao sam priliku uživati u posljednjim tjednima nordijskog ljeta, kada se grad uz žamor mnoštva ljudi na njegovim trgovima i u parkovima pretvara u veliku pozornicu na otvorenome, a stranac osjeti jedinstven spoj urbane kulture, prirode i sjevernjačkog načina života. Znam da je s dolaskom zime taj žamor utihnuo, a tišinu zaleđenog krajolika remete tek skijaši trkači ili kite skijaši na ledu. Ili biciklisti, jer i za oštrih arktičkih zima više od desetine ukupne populacije Oulua svakodnevno biciklira na više od 1000 kilometara biciklističkih staza u gradu. Oulu je stoga zimska biciklistička prijestolnica svijeta.

Zimska panorama Oulua / Snimio Tero Suutari
Titulu europske prijestolnice kulture, koja se dodjeljuje od 1985. godine, Oulu je ponio kao treći finski grad dosad. Cjelogodišnji kulturni program ostvaruje s 39 općina sa sjevera Finske, koje se protežu od granice s Rusijom do one sa Švedskom. Piia Rantala-Korhonen, izvršna direktorica projekta, naglasila je u razgovoru za Vijenac kako je imperativ bio da kultura ponovno poveže ljude. I da se pokaže kako u kombinaciji s umjetnošću i tehnologijom može poduprijeti održiv razvoj, različitost i otpornost.
„Tijekom faze kandidiranja, imali smo dojam da je cijela Europa nekako slomljena. Bujao je govor mržnje, širile su se lažne vijesti, rasplamsavala se opća polarizacija. Ljudi su živjeli u svojim vlastitim, nepovezanim stvarnostima. Naš moto ‘Kulturna klimatska promjena’ stoga je svojevrstan nastavak nekadašnjeg Nokijina slogana ‘Povezivanje ljudi’ iz 1990-ih. Kulturni program napravljen je u suradnji sa stanovništvom i lokalnim zajednicama. Zajedničko stvaranje i doživljavanje kulture stvara međusobno povjerenje, a to je ključni element otpornosti društva. Promoviramo stav da kultura ne pripada samo službenim kulturnim institucijama. U otvorenim pozivima za uvrštavanje događaja u cjelogodišnji program nije bilo klasifikacije prema tradicionalnim umjetničkim vrstama. Posljednji je nosio naziv Mi smo kultura pa su u program ušla nordijska gastronomija, ledeno kupanje, boks i atletika, lokalni seoski događaji, cirkus i slično“, nabrojila je Piia Rantala-Korhonen, napominjući kako su titule europske prijestolnice kulture manjim gradovima uvijek donosile i ekonomski razvoj.
Dok zima steže zaleđeni sjever, a dan traje tek nekoliko sati, finski Oulu kulturom prkosi tami umjetničkim instalacijama koje upozoravaju na klimatske promjene
Da bi 2026. za Oulu doista bila godina kreativnog buđenja, u proračun europske prijestolnice kulture ubrizgano je 50 milijuna eura. Većinom su se isprsili država i grad, koji je osigurao 20 milijuna. Ostale općine doprinijele su s 2,15 milijuna eura. Sinergija kulturnog nasljeđa, inovacija, svjesnosti o okolišu i povezane zajednice iznjedrit će više od 500 događaja. Studeni će obilježiti desetodnevni festival Lumo Light Festival koji donosi sukob svjetla i tame, kombinirajući umjetnost, tehnologiju i sjevernjački misticizam. U listopadu je na zaleđenom moru Botničkog zaljeva održan festival elektroničke glazbe i nordijske umjetnosti Zamrznuti ljudi, a u veljači tradicionalno međunarodno timsko natjecanje u izradi skulptura od snježnih blokova. I ove godine u prvom tjednu veljače organiziran je veliki laponski kulturni festival Dálvemánnu (u prijevodu zimski mjesec), koji je slavio laponsku umjetnost, glazbu, film i tradicionalni obrt (duodji).

Piia Rantala-Korhonen

Samu Forsblom

Päivi Tahkokallio
U Ouluu i okolici živi najbrojnija zajednica Laponaca u Finskoj, pa na tamošnjem sveučilištu imaju i institut za učenje laponskog jezika. Riječ je inače o jedinom autohtonom narodu u EU, koji je u prošlosti doživio mnoge nepravde u nacionalnim državama nordijskog sjevera. Samu Forsblom, umjetnički direktor projekta europske prijestolnice kulture, koji je za sve postignuto u ovoj godini nedavno dobio i nacionalnu nagradu za najboljeg u svojoj struci, smatra da je iznimno zanimljivo uroniti u svijet drevnih laponskih znanja.
„Laponci su još prije tisuću godina naučili kako živjeti s prirodom i s drugim ljudima. Ako proučimo laponske vrijednosti, razumjet ćemo važnost mira i odnosa prema prirodi. Na finskom sjeveru još uvijek imamo što očuvati po tom pitanju. Iako i mi svjedočimo klimatskim promjenama, ovdje i dalje imamo četiri godišnja doba i jako kvalitetan zrak. U godini europske prijestolnice kulture jako naglašavamo doživljaj prirode kroz umjetnost jer želimo očuvati ovaj raj koji nas okružuje“, rekao je Forsblom.
Dizajn je sinonim za Finsku. U Ouluu djeluje Udruga dizajnera sjeverne Finske (PROTO) koja okuplja 120 članova. I arhitekte, ne samo dizajnere, budući da se ondje nalazi najsjevernija škola arhitekture na svijetu. PROTO privlači kreativne profesionalce iz javnog i privatnog sektora čiji je cilj učiniti regionalni dizajn pristupačnijim za javnost, te ga promovirati na globalnoj razini. Na čelu je udruge energična Päivi Tahkokallio. Studirala je i živjela u Helsinkiju tri i pol desetljeća, pa zatim 15 godina u Laponiji gdje je osnovala Tjedan dizajna u Rovaniemiju. Sada oblikuje dizajnerski identitet Oulua.
„Nadam se da smo uspjeli poslati poruku stanovnicima Oulua i okolnih općina da je dizajn posvuda oko njih i da je sve dizajnirano. Dobro ili loše, ali je dizajnirano. Željela bih da osvijeste kako svatko od nas mora imati priliku biti dio tog procesa, dizajnirati naše fizičko okruženje, pa i društvene usluge. Dizajn nije umjetnost i malo je drugačiji od mnogih drugih kreativnih disciplina. Uvijek se stvara s obzirom na krajnjeg korisnika. Ono što je PROTO pokrenuo u godini europske prijestolnice kulture jest suradnja sa stručnjacima koji obnavljaju čuveni silos u Ouluu koji su projektirali Alvar i Aino Marsio Aalto i ovdašnjim Sveučilištem primijenjenih znanosti. Riječ je o osnivanju arktičkog ogranka Novog Europskog Bauhausa (NEB). Paneuropska inicijativa koja okuplja gotovo 2000 organizacija diljem Starog kontinenta u velikoj mjeri povezana je sa svime što predstavlja Arktik. Održivošću, uključivošću, estetikom… Želimo naše znanje o Arktiku podijeliti s Europom. Jer sve što se trenutačno događa ondje zbog klimatskih promjena ima golem utjecaj na ostatak svijeta“, entuzijastično je pojasnila Päivi Tahkokallio, koja promjenama svjedoči iz prve ruke, provodeći često vrijeme u svojoj vikendici smještenoj na samom Arktičkom moru, 400 kilometara sjeverno od Rovaniemija.



Jedna od instalacija Klimatskog sata, od ružičastog mramora i nehrđajućeg čelika, u ribarskoj luci u naselju Kello (gore); otvaranje Muzeja znanosti (sredina, dolje) / Snimila Hennamaria Rantakeisu
Ne čudi što je jedan od glavnih umjetničkih projekata europske prijestolnice kulture Klimatski sat kojega ocrtava sedam trajnih instalacija razasutih diljem regije, od urbanih predgrađa do netaknute prirode. Ugledni finski i strani umjetnici pri stvaranju svojih djela savjetovali su se s klimatolozima, arheolozima, snježnim hidrolozima, glaciolozima i lihenolozima. Svojevrsna umjetnička staza, koja obuhvaća lokacije od nekadašnjeg neolitskog naselja do podvožnjaka na autoputu, spaja umjetnost sa znanošću i lokalnom poviješću i iskustvima zajednice. Istovremeno propituje odnos s prirodom i protokom vremena te klimatskim promjenama. Ima za cilj podignuti svjesnost oko problema zaštite okoliša. Naime, područje 40 općina uključenih u projekt europske prijestolnice kulture pokriva oko 30 posto finskog kopnenog teritorija i zagrijava se četiri puta brže od globalnog prosjeka.

Prepoznatljiv logotip EPK-a kao dio sjevernjačkog horizonta
Jedna od sedam instalacija nalazi se u ribarskoj luci u naselju Kello, u blizini Oulua. Čine je modularni blokovi izrezani iz jednog komada ružičastog mramora i nehrđajući čelik, a kako bi u slučaju podizanja razine mora i potapanja u budućnosti mogla služiti kao stanište za morsku floru i faunu. Umjetnik je izabrao ružičastu boju kamena jer bi za nekoliko stotina godina koraljni polipi s dalekog juga mogli postati sasvim normalna pojava na zagrijanom baltičkom sjeveru. Djelo je napravljeno u suradnji s bihevioralnim ekologom. Njegova posebnost je i jedinstvena audioinstalacija. Svakih sat vremena glas lokalne ribarice izgovara po jednu riječ finskog prijevoda Homerove Odiseje. Zbog takvog iznimno sporog tempa, bit će potrebno deset godina da se pročita cijela knjiga. Audiozapis namjerno odražava dugotrajnost i sporost Odisejeva desetogodišnjeg putovanja kući, a posjetitelje potiče da uspore i dožive vrijeme izvan užurbane svakodnevice.
Poruka nade na Finskom venecijanskom festivalu / Snimio Tuomas Svärd

Festival Zamrznuti ljudi u netaknutoj arktičkoj prirodi / Snimio Harri Tarvainen
„Klimatski sat možda je najzorniji primjer kako ovogodišnja europska prijestolnica kulture pokušava doprinijeti rješavanju klimatske krize i to pretvoriti u svojevrsno kulturno iskustvo. Mi koji živimo na Arktiku, uz duboko usađen arktički mentalitet i razumijevanje arktičkih životnih izazova, itekako razumijemo što znači biti u bliskoj vezi s prirodom“, naglasila je Päivi Tahkokallio.

Brončana skulptura policajca
ispred stare gradske tržnice / Snimila Pia Kuha
Još jedna instalacija Klimatskog sata s jasnom porukom nalazi se na središnjem trgu u Ouluu. Riječ je o skupu pet granitnih i mramornih stijena koje su izrezane tako da sliče komadima odlomljenog morskog leda. Svaka prednja strana oslikana je metalno srebrnom bojom i dočarava sjaj otapajućih ledenjaka. Stražnja je dovoljno ispolirana da reflektira nebo i okolne prolaznike. Umjetničko djelo, pri čijoj je izradi konzultiran glaciolog, odražava najcrnje prognoze prema kojima bi Arktik do 2040. mogao ostati bez leda.
„Promjene koje su itekako oèite u arktièkoj svakodnevici pokuðavamo iskoristiti kao polaziðte za zajednièki projekt s norveðkim Bod¸m, koji je bio europska prijestolnica kulture 2024. i ðvedskom Kirunom, koja ãe to biti 2029. godine. Riječ je o našim prehrambenim potencijalima. Važno je da Europa shvati da ovo arktičko područje nije nenaseljeno. Ovdje žive ljudi koji proizvode zdravu hranu. Klimatske promjene koje pogađaju europski jug otvaraju prostor za to da Arktik postane važan proizvođač hrane za cijeli kontinent“, iza izranjajućeg arktičkog horizonta vizionarski je pogledala Piia Rantala-Korhonen.
Oulu je grad koji je početkom ovog stoljeća proslavio 400 godina postojanja. Spomenik Protok vremena, postavljen odmah pokraj Gradske vijećnice povodom velike obljetnice, zapravo je povijest Oulua ispričana u 32 brončane minijaturne figure smještene na dugačkom postolju od crvenog granita. Grad koji je izrastao na trgovini katranom, lososom i drvom još u 17. stoljeću, u suvremeno je doba bio mjesto u kojemu je razvijena mobilna telefonija kakvu znamo danas. Nekada je bio kralježnica Nokijina istraživačkog programa i mjesto s kojeg je poslana prva SMS poruka. Nakon što je 2013. globalni div pao na koljena, u Ouluu ga nisu dugo oplakivali. Isti inženjeri opet svoju pionirsku ulogu u informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji dokazuju time što na tamošnjem sveučilištu sudjeluju u prvom istraživačkom programu na svijetu posvećenom 6G mreži, te se bave kvantnim računanjem i umjetnom inteligencijom. Moj je zaključak da nema slikovitije definicije o tome što je to prilagodljivost i preživljavanje na arktički način.

Spomenik Protok vremena

Glas autohtonog stanovništva na laponskom kulturnom festivalu / Snimio Tapio Lehtinen
„Oulu kao grad nakon 2026. treba ostati globalno povezan. Za nas je najvažnije održati na životu velike međunarodne kulturne projekte i veze koje smo putem stekli. Kada živiš na udaljenoj periferiji, povezanost je sve. I to smo naučili iz razdoblja kada smo bili svjetski centar proizvodnje katrana. U razdoblju vladavine telekomunikacija suočavamo se s novim, kreativnim izazovima toga doba i s novom vrstom veza. To je ključ za preživljavanje nas koji živimo na geografskom rubu Europe“, nije ostavio mjesta dvojbi o tome što je strateški prioritet za Oulu Samu Forsblom.
Oulu je treći najveći grad na globalnom sjeveru s više od 100 tisuća stanovnika, nakon ruskih Murmanska i Norilska. Kao najveći i najbrže rastući trgovački, logistički i kulturni centar sjeverne Europe, mjesto je doseljavanja sve više mladih i obrazovanih ljudi. Sa svojih 215 tisuća stanovnika demografski gledano jedan je od najmlađih europskih gradova. Prosječna starost iznosi niti 40 godina, a svaki treći stanovnik ima fakultetsku diplomu. Na dva sveučilišta studira 25 tisuća studenata. Inovacije i talent ondje su opća mjesta svakodnevnog života. I na to računaju gradske vlasti u želji da do 2030. povećaju broj stanovnika na 230 tisuća. Ali i da otvore 2000 novih radnih mjesta godišnje, uz privlačenje 330 milijuna eura privatnih investicija.
„Mislim da možda treba postojati širi konsenzus o tome kakav grad Oulu zapravo jest. O tome da nismo samo tehnološki centar nego i kreativna i privlačna sredina u kojoj će svoju budućnost pronaći i mladi koji nisu toliko zainteresirani za visoku tehnologiju. Većina ljubitelja kulture u Finskoj koncentrirana je na području Helsinkija. Želimo stvoriti uvjete da mladi ljudi u našoj regiji također mogu graditi karijeru u kulturi i umjetnosti“, optimistična je Piia Rantala-Korhonen.
„Najveća dobit proteklih gotovo godinu dana je ta da mi kao grad sada doista shvaćamo kako ulažući u umjetnost, kreativnost i kulturu u suradnji sa svima koji ovdje žive, brinemo o društvenom tkivu Oulua i njegovu svekolikom napretku. U 2026. svjedočili smo novoj vrsti susreta s različitim međunarodnim organizacijama i vrsnim pojedincima. Nadam se da će titula europske prijestolnice kulture osvijestiti kod naših ljudi potrebu da tako nastave i u budućnosti, a ne da se vraćaju u stare dane kada je kultura u Ouluu bila negdje u zapećku“, optimizam je u završnoj misli ponudio i Samu Forsblom, žureći na nastup jazz banda u kojemu profesionalno svira trubu.
„Ono što bih željela da ostane nakon godine kulture u Ouluu jest promjena načina razmišljanja. Da oni koji nisu naviknuli konzumirati kulturu ili kreativne usluge shvate koliko je to područje široko i interesantno. Ove je godine u Ouluu na pladnju ponuđeno toliko različitih vrsta aktivnosti vezanih za različite vrste kulture. Ako to proširi vidike onih koji će prvi put probati iskusiti nešto od toga, to će onda biti uspjeh i jamstvo dugoročne i trajne promjene. Ako želiš da se promjena dogodi, moraš zamisliti njezin ishod i moraš početi pričati o njoj. Ako ljudi u promjenu ne vjeruju, ona se neće dogoditi. Naravno, mora postojati uporište za nju u stvarnosti. Gledajući sve što se događa oko projekta europske prijestolnice kulture, ja nazirem tu promjenu“, zaključila je Päivi Tahkokallio, uz stisnutu pesnicu i osmijeh od uha do uha.
Nedavno je u Ouluu otvoren i novi Muzej znanosti, jedna od najvećih kulturnih investicija u povijesti grada. U zdanje u koje je položeno 300 tisuća cigli uloženo je više od 36 milijuna eura. Muzej je smješten u povijesnim industrijskim zgradama bivše kožare, u kojima je krajem 1980-ih otvoren prvi znanstveni centar u Finskoj, ali i prvo IMAX kino ne samo u Finskoj nego i na području cijele nordijske regije. Prepoznatljiv simbol Muzeja znanosti je 45 metara visok toranj, koji je nekada služio kao vodotoranj, a sada je jedan od najfascinantnijih vidikovaca u regiji…
„Sva ulaganja u europsku prijestolnicu kulture itekako daju rezultate. Zahvaljujući strateškoj promociji i prije 2026. Oulu je bolje poznat u Europi, ali i šire. Broj turista u usporedbi s 2025. porastao je za 20 posto. Trenutačno je najveći problem u gradu visoka nezaposlenost, koja se kreće oko 15 posto. Mislim da titula europske prijestolnice kulture može pospješiti gospodarski rast Oulua. Turku, koji je tu titulu ponio 2011, zatvorio je cijelu priču s prihodom od 260 milijuna eura i 3300 novih radnih mjesta“, rekla je na kraju razgovora Piia Rantala-Korhonen, sigurna da će gradski planeri nakon ove godine promatrati javni prostor u drugačijem svjetlu budući da je Oulu u 2026. bio veliki laboratorij urbanog planiranja.
Pripremajući domaću zadaću prije odlaska na finski Arktik pronašao sam podatak da u prosincu u Ouluu u prosjeku osjete Sunčeve zrake samo 15 minuta dnevno. Za skorog zimskog solsticija dan će ondje trajati tek 3 sata i 34 minute. Ali uz uživanje u kvalitetnoj kulturnoj ponudi, više su mi puta naglasili domaćini, sve je lakše. Primjerice, u Ouluu se nalazi najsjeverniji profesionalni simfonijski orkestar na svijetu. A još od 1996. grad je domaćin globalno poznatog Svjetskog prvenstva u sviranju zračne gitare, događaja koji svjedoči o njegovu kreativnom i nekonvencionalnom kulturnom identitetu. Kao jednu od najboljih turističkih destinacija za posjet u 2026. Oulu su istaknuli i National Geographic i CNN. Predviđa se da će ga u ovoj godini posjetiti dva i pol milijuna turista. Skulptura uz koju se svi gosti obavezno fotografiraju jest ona policajca ispred stare gradske tržnice. Brončani spomenik koji je napravljen uglavnom zahvaljujući donacijama građana odaje počast stvarnim gradskim policajcima koji su održavali red na tržnici velikim dijelom 20. stoljeća. Jer u Ouluu, kao i drugdje na arktičkom sjeveru, zajednica je ključna riječ i jedan od temelja opstanka. Pa i „kulturne klimatske promjene“…
852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva
Klikni za povratak