Vijenac 852

Aktualno

Svečano otvoren cjelovito obnovljen Muzej Mimara

Muzej Mimara u punome sjaju

Piše Ivona Smolčić

Ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše kazala je da je ovaj generacijski pothvat obnove iskorišten za stvaranje novog stalnog postava u kojem plemenita donacija Ante Topića Mimare sad progovara novim, suvremenim jezikom, transformirajući se iz kronološkog niza u pomno osmišljenu priču o civilizacijskom hodu, o dijalogu različitih kultura i vječnoj ljudskoj potrebi za stvaranjem ljepote

Nakon šest godina cjelovite poslije­potresne obnove 27. listopada svečano je otvoren Muzej Mimara. Monumentalno historicističko zdanje na Rooseveltovu trgu zasjalo je u svom izvornom sjaju i s najmodernijom unutrašnjom opremom. U ovaj pothvat konstrukcijske i energetske obnove uloženo je oko 75 milijuna eura iz europskih i nacionalnih izvora. Svečani program, u kojemu je državnu himnu izvela operna prvakinja Dubravka Šeparović Mušović, a kroz protokol uzvanike vodio Duško Ćurlić, prožeo je prisutne osjećajem ponosa i povijesne odgovornosti.

 

Novo ruho Muzeja Mimara

 

 Muzej postaje dinamično polje komparativnih studija

Novi tematski stalni postav

U svom emotivnom obraćanju, ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše povezala je sadašnji trenutak s povijesnim otvorenjem muzeja iz 1987. godine u zgradi izgrađenoj 1895, citirajući riječi Anđelka Runjića kako je to „trenutak koji smo toliko čekali, znak naše samosvojnosti u univerzalnom smislu, jer njime pronosimo novu iskru kulturnog pejsaža svijeta“ te je naglasila da je današnji ponos dionika obnove ravnopravan tom povijesnom zanosu. Središnju poruku obnove, položenu u vremensku kapsulu, sažela je kroz tri ključna stupa – prirodu, društvo i vjeru. Istaknula je kako nas je „priroda 2020. godine podsjetila na svoju snagu, osvješćujući nam koliko je baštini, unatoč njezinoj veličini, potrebna naša zaštita“, na što je „društvo odgovorilo zajedništvom“, dok je vjera bila povezujuća nit. Ravnateljica je objasnila da je ovaj generacijski pothvat iskorišten za stvaranje novog stalnog postava u kojem plemenita donacija Ante Topića Mimare „sad progovara novim, suvremenim jezikom“, transformirajući se iz kronološkog niza u „pomno osmišljenu priču o civilizacijskom hodu, o dijalogu različitih kultura i vječnoj ljudskoj potrebi za stvaranjem ljepote“.

Povijesni pothvat
obnove

Uzvanicima se obratila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši neizmjernu radost sudjelovanja u ovom povijesnom pothvatu. Podsjetila je kako je prije samo tri mjeseca obilježen završetak obnove ove monumentalne građevine polaganjem vremenske kapsule, čime je simbolično zaključeno jedno od najzahtjevnijih poglavlja u povijesti ustanove koja simbolizira posvećenost pojedinca umjetnosti, domovini i općem dobru.

 

Tri ključna stupa obnove – priroda, društvo i vjera /

Pomno osmišljena priča o civilizacijskom hodu

 

Ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše, predsjednik Vlade Andrej Plenković,
ministrica Nina Obuljen Koržinek i pomoćnica ravnateljice Mihaela Stipić

Osjećaj ponosa i povijesne odgovornosti svih uzvanika

Ministrica je naglasila da u suvremenoj muzeologiji značenje zbirke doživljava duboku konceptualnu transformaciju – muzej više nije isključivo linearni razvoj stilova, nego dinamično polje komparativnih studija i laboratorij za razumijevanje povijesti kolekcionarstva, gdje se predmeti izlažu u tematskim cjelinama i problemskim suodnosima.

Zaključila je posebno zahvalivši kustosima, tehničarima, konzervatorima iz ureda Ministarstva i donedavnog ureda Grada Zagreba, stručnjacima Hrvatskog restauratorskog zavoda, prethodnoj ravnateljici Ladi Ratković Bukovčan, dizajnerima iz studija Organizirano oblikovanje te predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i potpredsjedniku Branku Bačiću na kontinuiranoj podršci.

U obnovu 770 kulturnih dobara uloženo 5,3 milijardi eura

Nadovezujući se na važnost obnove za sam grad, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izrazio je izniman ponos i zadovoljstvo vraćanjem zgrade njezinoj primarnoj, društvenoj i kulturnoj svrsi. U svome je govoru istaknuo duboku povijesnu simboliku arhitekture samoga trga, podsjetivši da je cijeli ovaj povijesni historicistički kompleks podignut nedugo nakon velikog zagrebačkog potresa iz 1895. godine kao trijumf tadašnjeg urbanizma i vizije javnih, obrazovnih te kulturnih prostora. Činjenica da je zgrada pretrpjela teška strukturna oštećenja u potresu 2020, a danas stoji potpuno statički osigurana i temeljito preuređena, svjedoči o tome da Zagreb ne gubi svoj identitet u krizama, već ga obnavlja za stoljeća koja dolaze.

Završnu riječ na povijesnoj svečanosti pred brojnim uzvanicima uputio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji je obnovu Muzeja Mimara postavio u širi kontekst strateških postignuća države na području obnove nacionalne kulturne i društvene infrastrukture. Podsjetio je na trenutke krize s početka procesa: „Svega nekoliko sati nakon razornog potresa koji je pogodio naš glavni grad, izrekao sam rečenicu koja je tada zvučala zastrašujuće, a glasila je da će deset sekundi potresa zahtijevati deset godina obnove. Danas, kada svjedočimo otvorenju ovog monumentalnog i cjelovito obnovljenog zdanja, vidimo koliko je taj proces kompleksan, ali i koliko smo u njemu uspješni.“ Podsjetio je pritom da je u obnovu nakon potresa uloženo 5,3 milijarde eura, od čega se oko 3,15 milijardi odnosi na zagrebački potres, a 2,15 milijardi eura na petrinjski potres. Naglasio je da zgrada Muzeja Mimara, u kontekstu obnove 500 zgrada kulturne baštine i 270 zgrada sakralne baštine, predstavlja samo dio mozaika velikih kulturnih projekata koji su ili već dovršeni ili će to biti u sljedećih nekoliko mjeseci, od Hrvatskog prirodoslovnog muzeja do Muzeja za umjetnost i obrt.

Premijer je na koncu zahvalio svim arhitektima, građevinarima, konzervatorima, restauratorima, muzealcima i stručnjacima, koji su, kako je istaknuo, utkali sebe i svoje vrijeme, rad i entuzijazam u ovaj veliki pothvat u kojem zajedno sudjelujemo proteklih godina. Zaključio je kako je ovaj projekt, ostvaren sinergijom države, struke i europskih sredstava, stvorio novi kulturni kvart i trajni spomenik otpornosti našeg društva na koji cijeli Zagreb i Hrvatska moraju biti neizmjerno ponosni.

Naposljetku, visoki su uzvanici dobili prvu priliku obići inovativan stalni postav. Muzej Mimara svoja vrata za sve posjetitelje i širu javnost službeno otvara 7. studenoga, čime ponovno započinje redovni rad ove institucije ususret 40. obljetnici njezina osnutka.

Vijenac 852

852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva

Klikni za povratak