PREDSTAVLJANJE KNJIGE POVJESTICE – MONOGRAFIJA SVEUČILIŠNE ŠKOLE HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE, HRVATSKA MATICA ISELJENIKA, ZAGREB, 21. LISTOPADA
U suvremenom dobu opće globalizacijske raspršenosti, u kojem se geografske udaljenosti prividno smanjuju zahvaljujući digitalnim alatima, ali se kulturne, nacionalne i jezične veze lakše rastaču u amalgamima modernog svijeta, očuvanje materinske riječi izvan granica domovine postaje važna strategija nacionalne opstojnosti. Jezik, kao živo tkivo u kojem se reflektiraju povijesno pamćenje te duhovno i intelektualno naslijeđe naroda, temeljni je format u kojem ljudska zajednica misli, osjeća te prepoznaje samu sebe. Na tom su tragu i nastale Povjestice – Monografija Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, autorica Marije Bošnjak i Lade Kanajet Šimić, čije je predstavljanje održano 21. listopada u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu.
Ovo vrijedno izdanje, objavljeno u suizdanju Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske matice iseljenika, nije samo ljetopis dviju institucija. Ono je dokumentirana kronika dugogodišnjeg hoda kroz glotodidaktičke perivoje, ponekad i labirinte. Tijekom svih 45 godina, pregršt se ljudskih sudbina preko škole hrvatskoga jezika neraskidivo povezalo s vlastitim korijenima te su se mnogi odlučili na konačan povratak zemlji svojih predaka. Vrijedi napomenuti kako ovo svečano predstavljanje koincidira s nizom značajnih obljetnica. Naime, uz punih 45 godina od utemeljenja prve Ljetne škole hrvatskog jezika (koju je još davne 1980. godine, u posve drugačijim i izazovnijim društveno-političkim okolnostima Hrvatska matica iseljenika pokrenula u suradnji sa Sveučilištem u Kanzasu), knjiga bilježi 35 godina otkako je Sveučilište u Zagrebu preuzelo cjelovit akademski jezični program čime je nastava hrvatskog kao inog dobila institucionalnu, stručnu i znanstvenu težinu. Tu je i 15 godina od pokretanja Hrvatskog internetskoga tečaja (HiT-1), koji je učenje jezika preselio u virtualnu stvarnost i tako ga približio onima kojima je dolazak u domovinu predaka otežan. Naposljetku, dolazi kao kruna 75. obljetnica agilnoga djelovanja Hrvatske matice iseljenika.

Predstavljanje monografije u HMI / Snimio Krasnodar Peršun Izvor HMI
Monografija, na gotovo 120 stranica enciklopedijskog formata, prikazuje institucionalni okvir te evoluciju partnerstva između Matice i Sveučilišta. Autorice su uložile golem trud u istraživanje opsežne arhivske građe, službene dokumentacije te stručnih i znanstvenih izvora kako bi rekonstruirale sve razvojne faze djelovanja Škole. No, ono što ovoj knjizi daje posebnu, humanističku i napose, toplu dimenziju jesu izvorna svjedočanstva samih polaznika, profesora i vanjskih suradnika. U tim se intimnim zapisima reflektira stvarna vrijednost Sveučilišne škole. Za tisuće studenata, stranih diplomata, potomaka hrvatskih iseljenika, ali i inozemnih kroatista koji su u proteklim desetljećima prošli kroz njezine zagrebačke učionice, ova Škola nikada nije bila samo mjesto učenja gramatičkih struktura. Ona je postala poligon za shvaćanje jezika kao izraza dubokog osjećaja pripadnosti jednoj zajednici.

Izd. Sveučilište u Zagrebu
i HMI, Zagreb, 2026.
Povjestice su, uz pozdravne riječi rektora Sveučilišta u Zagrebu Stjepana Lakušića i ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Zdeslava Milasa, predstavili ugledni stručnjaci koji su i sami ugradili godine rada u temelje suvremene hrvatske glotodidaktike. Lakušić i Milas složili su se kako monografija dokazuje kontinuitet uspješne suradnje dviju institucija te njihov angažman na polju ulaganja u jezičnu budućnost iseljene Hrvatske. Milan Bošnjak, stručnjak za pitanja hrvatske nacionalne manjine te izaslanik premijera Andreja Plenkovića, istaknuo je kako Središnji državni ured za Hrvate izvan RH prepoznaje značenje i potrebu poučavanja hrvatskog kao inog, u sklopu čega je u suradnji s Croaticumom – Centrom za hrvatski kao drugi i strani jezik na Filozofskom fakultetu, razvio službenu mobilnu i mrežnu aplikaciju za učenje hrvatskog na B1 razini LearnCro, koja je nedavno osvojila brončanu medalju na 24. međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2026. Svoja su stručna viđenja, ali i sjećanja s publikom podijelili predstavljači Zrinka Jelaska, Jasna Novak Milić, Lidija Cvikić te Igor Marko Gligorić, aktualni voditelj Škole. Iz njihovih je izlaganja bilo razvidno kako je Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture potaknula razvoj moderne metodike nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika, utječući na kreiranje drugih sveučilišnih programa, priručnika i udžbenika. Posebno je dojmljivo bilo izlaganje Sergija Fernandesa de Lime, koji je oprimjerio praksu i odjek rada ove Škole u međunarodnom okružju, a koji je sada, kao stipendist Ministarstva demografije i useljeništva RH, polaznik Croaticuma.
Povjestice, primarno namijenjene znanstvenicima, nastavnicima i istraživačima u specifičnom području poučavanja hrvatskog jezika kao inog te svim kulturnim i obrazovnim ustanovama koje se bave suradnjom s našim sunarodnjacima izvan zemlje, podsjećaju nas na veliku matoševsku istinu: da je materinski jezik dušom naroda i živim prostorom domovine, a da je odnos prema njemu mjerilo kulturne svijesti. Slijedom toga, dok god postoje institucije koje s ljubavlju i stručnošću drže širom otvorena vrata tog jezičnog doma, i dok god ovakve monografije taj trud čuvaju od zaborava, hrvatska će komponenta imati svoje mjesto na kulturnoj karti svijeta.
852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva
Klikni za povratak