PREDSTAVLJAMO NOVITETE HRVATSKIH NAKLADNIKA USUSRET INTERLIBERU
Ususret Interliberu, sajmu koji će nas povesti u knjiške potrage, ali i lutanja koja dovode do neočekivanih otkrića, za čitatelje Vijenca iz ponude hrvatskih nakladnika izdvojili smo naslove koje valja potražiti, prelistati i ponijeti kući te njima obogatiti biblioteke.
Matica hrvatska na Interliber donosi književne, znanstvene i esejističke naslove koji istražuju pojedinca, društvo, povijest i umjetnost. Tomislav Domović u zbirci kratkih priča Fantomi i stranputice kroz realistične, intimne i satirične tekstove mapira neuralgične točke hrvatske zbilje i zasijeca u rane i traume društva obilježenog ratom i njegovim dugotrajnim posljedicama. Domović je majstor jezika te suvereno izmjenjuje žive dijaloge i poetske opise. U romanu Scenarij slovačka autorica Etela Farkašová (prev. Filip Badanjak) prati književnu prevoditeljicu Katarínu koja se osvrće na svoju prošlost, praveći u slobodno vrijeme scenarij vlastitoga života sastavljen od popisa skladbi klasične glazbe koje su njoj i suprugu obilježile pojedine životne etape. Pritom preispituje obiteljske odnose, majčinstvo i mogućnost novih početaka.
Branka Tafra u opsežnoj Povijesti hrvatskoga jezika donosi sintezu njegova razvoja od početaka do danas, povezujući jezične promjene s kulturnim i društvenim okolnostima te propitujući dosadašnje jezikoslovne spoznaje. Hrvatski glazbeni barok iz novoga kuta osvjetljava Ennio Stipčević u monografiji Musica humana, posvećujući se i skladateljskom kanonu i zanemarenom, često anonimnom svijetu pučke glazbe i njezinoj ulozi u svakodnevnom životu. Knjiga Dragi majstore… Nepoznata pisma Josipa Kosora Hermannu Bahru, koju je priredio Ivica Matičević, a preveli su je Marta Glowatzky Novosel i Tihomir Glowatzky, otkriva dosad nepoznatu korespondenciju hrvatskog književnika s jednim od ključnih predstavnika austrijske moderne. Anja Šovagović Despot u romanu Ja, barunica Castelli daje glas jednoj od najpoznatijih Krležinih junakinja, nudeći novu, psihološki slojevitu interpretaciju njezina života i sudbine.
Biografija Václav Havel Kierana Williamsa (prev. Luka Šeput) donosi portret književnika, disidenta i političara koji je od zatvorenika komunističkog režima postao jedan od simbola intelektualne hrabrosti i vođa baršunaste revolucije. U romanu Zlatni brod nedavno preminuli Veljko Barbieri vraća se Mediteranu kroz priču o dalmatinskom pomorcu Ivanu, čije se pustolovne pripovijesti prepleće s obiteljskim životom. Gotovo zaboravljeni utopijski roman Otok Mellonta Lazara Hellenbacha (prev. Boris Kožnjak) vodi čitatelja u zamišljenu otočnu zajednicu i otvara pitanja idealnog društvenog poretka, slobode i zajedništva. Željko Kipke u zbirci eseja Od crnog sunca do salonskih radikala razmatra modernu i suvremenu likovnu umjetnost krećući se između povijesti avangarde, teorije slike, filmske kritike i suvremenih umjetničkih praksi.
Naklada Disput preporučuje tri knjige svjetske esejistike i dvije iz lijepe književnosti. U Sumraku u Italiji D. H. Lawrence (prev. Mateja Pavlic) kroz putopisne eseje promišlja Italiju i odnos prirode i civilizacije, nagona i razuma, tijela i duha. Temama ljudske prirode bavi se i Rosa Montero istražujući vezu ludila i kreativnosti te ulogu patnje i traume u stvaralaštvu slavnih pisaca u knjizi Opasno je biti pri sebi (prev. Matija Janeš). Potresnu priču o mađarskom liječniku I. Ph. Semmelweisu (1818–1865), koji je otkrio uzrok visoke smrtnosti rodilja, ali zbog nerazumijevanja kolega postao žrtvom njihova ignoriranja, donosi Louis-Ferdinand Céline u knjizi Semmelweis (prev. Mirna Šimat). U autobiografskom Visokom dvorcu (prev. Adrian Cvitanović) Stanisław Lem secira vlastita sjećanja, formativne doživljaje i buđenje književnog i znanstvenog uma, dok zbirka John Sherman i Dhoya donosi dvije mladenačke priče nobelovca Williama Butlera Yeatsa (prev. Katarina Penđer).
Fraktura ove godine na Interliber donosi književni prvijenac nobelovke Olge Tokarczuk Putovanje ljudi Knjige (prev. Mladen Martić), poetsko-filozofski roman o potrazi za tajanstvenom Knjigom koja skriva ključ razumijevanja svijeta. Među novitetima su i postumno objavljen roman Slobodana Šnajdera Mara Leib, nadahnut životom autorove bake, završni dio njegove trilogije o 20. stoljeću, te Priča o jednome klaviru Ramona Genera (prev. Nikola Vuletić), u kojoj sudbina instrumenta otkriva skrivene priče iz europske povijesti 20. stoljeća preplećući misterij i ljudske sudbine u dirljivu priču o snazi glazbe i sjećanja. Nakon uspjeha prvih dviju knjiga o „Njima“ Tisja Kljaković Braić u trećoj knjizi Oni ka… nastavlja duhovito bilježiti njihovu svakodnevicu, partnerske odnose i obiteljske navike. U putopisnom eseju Božja luda na kraju svijeta Javier Cercas (prev. Silvana Roglić) kroz zapis o putovanju s papom Franjom u Mongoliju 2023. promišlja o granicama između vjere, sumnje, smrti i nade. Frakturina sestrinska nakladnička kuća Bodoni na Interliber donosi jedno od ključnih djela europske književnosti 20. stoljeća – Talijanske bajke Itala Calvina (prev. Snježana Husić), književno oblikovanu panoramu usmene predaje kojom odjekuju glasovi talijanskih krajeva.
Novu knjigu još jedne nobelovke, Han Kang, Ovo nije zbogom (prev. Mirna Čubranić), liričan i emocionalno snažan roman o prijateljstvu, povijesti, traumi, umjetnosti donosi Hena com. Od brojnih noviteta ove izdavačke kuće ističemo i roman Car radosti Oceana Vuonga (prev. Mirna Čubranić) koji kroz priču o neočekivanom prijateljstvu mladića i starice pripovijeda o gubitku, usamljenosti, društvenoj marginalizaciji i nadi u novi početak. Nicoletta Verna u romanu Dani s Vetrom (prev. Irena Škarica) smješta osobne sudbine u vrijeme rađanja talijanskoga fašizma. Subverzivan i duhovit roman Brisanje Percivala Everetta (prev. Mišo Grundler) satira je o književnosti, rasi, američkim izdavačima i čitateljima, ali i intiman roman o obitelji, gubitku i identitetu. Marguerite Yourcenar u trima pričama u zbirci Kao voda što teče (prev. Vlatka Valentić) istražuje prirodu čovjeka kroz dojmljive likove i majstorsko pripovijedanje koje osvaja ljepotom slika i dubinom uvida. Guzel Jahina u romansiranoj biografiji kultnog filmaša Sergeja Ejzenštejna Ejzen (prev. Tatjana Radmilo) razotkriva proturječja između umjetničke genijalnosti, osobnih opsesija i političkih pritisaka.

Bookerove favorite koji su uvršteni među najbolje knjige 2025. – romane Onaj koji je ostao Marije Reve (prev. Marko Maras) i Zemlja zimi Andrewa Millera (prev. Ana Josić) na Interliber donosi naklada Lumen. U njihovu izdanju, u prijevodu Denisa Brkića, prvi put na hrvatskom jeziku čitat ćemo Đavole iz Louduna Aldousa Huxleyja, u kojem na temelju povijesnih izvora rekonstruira slučaj svećenika Urbaina Grandiera u 17. st. optuženog za vještičarenje i povezanost s demonskim silama. U povodu 75. obljetnice objavljivanja prvog romana, Zaklade (1951), hrvatskim se čitateljima cjelovita trilogija Isaaca Asimova, jedno od najutjecajnijih djela u povijesti znanstvene fantastike, predstavlja u novom prijevodu Ane Briški Đurđevac. Za ljubitelje J. R. R. Tolkiena Lumen je pripremio Nedovršene pripovijesti o Númenoru i Međuzemlju (prev. Marko Maras) koja otvaraju vrata u manje poznate predjele Tolkienova svijeta.
Naklada Ljevak među brojnim novitetima ističe dva književna i tri publicistička naslova. Yann Martel, autor Pijeva života, u romanu Ničiji sin (prev. Dean Trdak) ispisuje novu legendu o Trojanskom ratu, poigravajući se odnosom drevnih priča, povijesti i suvremenosti. Povijesne i društvene teme u središtu su i Crnog rujna (prev. Snježana Husić) Sandra Veronesija, romana koji kroz iskustvo prvoga ljubavnog zanosa dvanaestogodišnjaka oslikava turbulentnu 1972. godinu i njezine političke potrese. Ivana Šojat u zbirci Voda okuplja stare i nove priče o gubitku, samoći, sjećanju i nastojanju da se život nastavi nakon nepovratnih promjena. Novinarka Morana Kasapović u Knjizi s razlogom spajajući novinarski pristup, društvenu analizu i autobiografsko pripovijedanje donosi sliku Hrvatske i svijeta u prvim desetljećima novoga milenija. Novo čitanje života i djela jednog od najvažnijih umjetnika francuske avangarde donosi Sue Prideaux u biografiji Divljak – život Paula Gauguina (prev. Vedran Pavlić) propitujući njegovu umjetničku viziju, osobnost i kolonijalni kontekst u kojemu je stvarao.
Nakladnička kuća Mala zvona preporučuje naslove koji povezuju poeziju, prirodu i društvenu kritiku. Andrijana Kos-Lajtman u knjizi Urnebesne životinje kroz izbor poezije Branka Maleša otkriva njegov opus kao jedan od najživahnijih pjesničkih zvjerinjaka hrvatske književnosti. Ljubitelje životinja, a pogotovo pčela, zainteresirat će i knjiga Helen Jukes Pčelinje srce ima pet otvora (prev. Goran Čolakhodžić), intimistička proza koja kroz dnevnik pčelarenja govori o potrazi za vlastitim mjestom u svijetu. U biblioteci Sav živi svijet čitamo i zbirku Sanje Lovrenčić Krug oko sunca, pjesnički dnevnik jednog oproštaja, pokušaj prihvaćanja neprihvatljivog i posvetu povezanosti ljudi i životinja. Društvene teme otvara knjiga Zašto su bogati sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji? Monique i Michela Pinçon-Charlot (prev. Sanja Lovrenčić), mali priručnik kritičke misli namijenjen čitateljima od 9 do 99 godina. U biblioteci U prvom licu objavljeni su pjesnički i prevoditeljski tekstovi Darka Suvina, nastajali tijekom sedam desetljeća, okupljeni u knjizi U razdoblju zaraćenih strana.
Oceanmore na Interliber donosi Dostojanstvo Lee Ypi (prev. Katarina Penđer), raskošnu priču o turbulentnim godinama dvadesetog stoljeća, o granicama rekonstrukcije prošlosti, o arhivu kao mjestu moći, sjećanja i zaborava te o dostojanstvu. U romanu Christiana Krachta Eurotrash (prev. Nataša Medved) putovanje majke i sina pretvara se u emotivnu, grotesknu i tragikomičnu pripovijest o obitelji, o društvenim i povijesnim traumama koje se prelamaju kroz europsko 20. stoljeće. Delphine de Vigan u romanu Ja sam Romane Monnier (prev. Tonka Baričević) detektira probleme suvremene svakodnevice razotkrivajući zamke u koje smo već upali prepuštajući se ekranima, algoritmima i umjetnoj inteligenciji. Iz Oceanmora najavljuju i klasik rumunjske književnosti prvi put preveden na hrvatski, Srce s ožiljcima Maxa Blechera (prev. Ana Brnardić Oproiu i Adrian Oproiu), snažno djelo o bolesti i patnji, ali i o ljubavi, prijateljstvu i prkosu, te monografiju Damira Karakaša koja okuplja crteže nastale od 1991. do 2026, uključujući portretne studije i motive iz Zagreba i Brinja.
Petrine knjige preporučuju novitete iz publicistike i poezije te dva romana. David Remnick u knjizi Kralj svijeta: Muhammad Ali i uspon američkog heroja (prev. Tomislav Žilić) prati put Cassiusa Claya do boksačke legende, smještajući njegov uspon u širi politički kontekst Amerike šezdesetih. U autobiografiji Radost života (prev. Maja Vukušić Zorica) Gisèle Pelicot, čije je ime postalo poznato nakon jednog od najpotresnijih sudskih procesa posljednjih godina, progovara o proživljenoj traumi, dostojanstvu i ponovnom pronalaženju životne radosti. Zbirka U srži donosi pjesme June Jordan (prev. Vlatka Valentić), pjesnikinje koja je bila snažan glas borbe protiv rasizma, nasilja nad ženama i društvene nepravde. Među novitetima ističu i dva romana: Fox Joyce Carol Oates (prev. Matija Pospiš), napetu priču o otkriću i istrazi koja razotkriva mračnu stranu karizmatičnog i tajanstvenog profesora, i Sukob civilizacija oko dizala na Viktorovu trgu Amare Lakhous (prev. Ana Badurina), duhovit i satiričan prikaz multietničkog Rima kroz susjedske sukobe i kriminalističku istragu.
Stilusovi noviteti nude tri različita pogleda na velike nepoznanice – unutarnji svijet čovjeka, beskraj svemira i granice ljudskih mogućnosti. Christian Watson u ilustriranoj knjizi Koliko sam sretan (prev. Lada Furlan Zaborac) kroz priču o simpatičnom kosturu gospodinu Skellyju podsjeća na dragocjenost života i na ljepotu u malim, običnim trenucima. Brian Cox i Jeff Forshaw u knjizi Crne rupe: Ključ za razumijevanje svemira (prev. Dario Hrupec) na pristupačan i uzbudljiv način vode čitatelja kroz najneobičnije fenomene svemira, od nastanka crnih rupa i zakrivljenja prostor-vremena do Hawkingova zračenja, crvotočina i teorije holografskog svemira. Stilus preporučuje i međunarodni bestseler Isola Allegre Goodman (prev. Andrea Marić), roman nadahnut stvarnim događajima o Marguerite, mladoj plemkinji iz 16. st. koja nakon izdaje i progonstva na pustom otoku vodi borbu za opstanak, slobodu i vlastiti život.
Školska knjiga ove godine na Interliber donosi, u ekskluzivnoj kolekciji ilustriranih remek-djela svjetske književnosti, Izgubljeni raj Johna Miltona (prev. Mate Maras) s ilustracijama Gustavea Doréa te Homerove epove Ilijada i Odiseja prema crtežima Johna Flaxmana i Giovannija Bonaventure Genellija (prev. Tomo Maretić). Dnevnik 1943 daje rijedak uvid u to kako izgleda unutarnji život moćnoga klasika Miroslava Krleže u trenutku posvemašnje nemoći, bez polemičke poze, bez javnog nastupa, svediva isključivo na elementarno preživljavanje i sanjanje. U nizu izdanja koja ostavljaju trag u hrvatskoj znanosti, povijesti i kulturi zapaženo mjesto zauzimaju monografije Povijest hrvatske diplomacije (drugi svezak) Darka Bekića i Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile Mladena Tomorada, prva cjelokupna sinteza američke povijesti napisana na hrvatskom jeziku objavljena u godini 250. obljetnice SAD-a i opremljena s više od tisuću fotografija, ilustracija i arhivskih dokumenata. Povijesne strasti i političke intrige aristokratske Rusije 18. stoljeća, oslanjajući se na arhivsku građu i intimna pisma, oživljava Simon Sebag Montefiore u znanstveno-popularnom djelu Katarina Velika i Potemkin (prev. Ivan i Katarina Ott). Preporučujemo i svjetski bestseler, glazbenu biografiju Iana Leslieja John & Paul – Ljubavne priče u pjesmama (prev. Denis Leskovar) koja prati životni i stvaralački put dvojice iznimnih glazbenika i članova Beatlesa.
Verbum na Interliber donosi pet književnih i publicističkih preporuka koje povezuju teme smisla, ljubavi, obitelji, društva i duhovnosti. U remek-djelu Charlesa Dickensa Priča o dva grada, koju Verbum objavljuje prvi put u cjelovitom hrvatskom prijevodu Karmele Cindrić, u vrijeme Francuske revolucije prepleću se tajne prošlosti, ljubav i žrtva, dok se težnja za pravdom pretvara u vrtlog mržnje i osvete. Dva romana Marilynne Robinson, Gilead (prev. Marko Kovačić) i Dom (prev. Karmela Cindrić) čine povezanu književnu cjelinu o obitelji, pripadanju, ljudskim slabostima i snazi praštanja. Arthur C. Brooks u knjizi Smisao tvog života (prev. Andrija Rizvić) nudi znanstveno i filozofski utemeljene putokaze prema ispunjenijem životu, dubljim odnosima i jasnijem osjećaju svrhe, povezujući spoznaje velikih filozofa i vjerskih tradicija. U duhovitim i iskrenim memoarima Kako ostati u braku Harrison Scott Key (prev. Ira Martinović) pripovijeda o bračnoj krizi, preljubu, oprostu i borbi za obitelj. Vita contemplativa Byung-Chul Hana (prev. Branka Grubić) nasuprot životu svedenom na činjenje podsjeća na zaboravljenu sposobnost za šutnju, promatranje, slušanje i unutarnju prisutnost pozivajući na otkrivanje kontemplacije kao prostora slobode.
Iz ponude izdavačke kuće V. B. Z. izdvajamo četiri naslova koja istražuju ranjivost, sjećanje i potragu za vlastitim mjestom u svijetu. Nobelovac Isaac Bashevis Singer u autobiografskoj trilogiji Ljubav i progonstvo (prev. Tomislav Kuzmanović) piše o svom životnom putu od odrastanja u ortodoksnoj židovskoj obitelji do emigracije u New York, otkrivajući iskustva iz kojih su proizašle njegove književne teme. Zoran Ferić u Baladi o sretnoj osobi donosi potresnu priču o junakinji s posebnim potrebama, o otočnoj izoliranosti, društvenim okolnostima, ali i dobroti i požrtvovnosti koje nadilaze nesreću. U Tuzlanskim stenogramima Semezdin Mehmedinović kroz sjećanja i susrete prepleće teme bolesti, pisanja i prolaznosti, dok Željka Horvat Čeč u romanu Ronjenje na dah suočava čitatelja s iskustvom depresije, traumama i svakodnevicom psihijatrijske ustanove, progovarajući o granicama izdržljivosti.
Između čak 26 noviteta nakladnika Znanje i Vorto Palabra izdvojili smo nekoliko iz beletristike i publicistike. U memoarima Koraci Sylvester Stallone (prev. Lidija Toman) opisuje put od teškog djetinjstva do svjetske slave, a u knjizi Pisma našim sinovima glumac Stephen Graham i psihologinja Orly Klein (prev. Iva Antoliš) okupili su pisma očeva koji promišljaju očinstvo i suvremeno roditeljstvo. Znanje nam donosi i romansiranu biografiju Frida Kahlo i boje života Caroline Bernard (prev. Vanda Kušpilić), koja prati život meksičke slikarice koja je osobnu bol pretvarala u umjetnost i postala simbolom slobode, hrabrosti i nesputanoga stvaralaštva. Ljubitelje gotičkih romana privući će Viktorijanski psiho Virginije Feito (prev. Martina Pranić), crnohumorna i groteskna priča smještena u viktorijansku Englesku, dok Osam života stoljetne varalice Mirinae Lee (prev. Maja Ivanković Polak) prati Korejku koja mijenja identitete kroz burna povijesna razdoblja. U biblioteci Stribor Znanje donosi redizajnirane klasike – Najljepše bajke Hansa Christiana Andersena i Kraljević i prosjak Marka Twaina. Mlađim čitateljima preporučujemo i knjigu koja je sjajna pohvala čitanju i mašti – Čarobna knjižnica Bukova: Ludi Orakul Nine George i Jensa J. Kramera (prev. Ivana Dunđer), pustolovinu o čarobnim bićima, nestajanju slova iz posljednjih knjiga i djeci koja ih pokušavaju spasiti.
(I. H.)
852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva
Klikni za povratak