Vijenac 852

Društvo

KNJIŽEVNO-FILMSKE VEČERI POSVEĆENE BENJAMINU TOLIĆU I DUBRAVKI ORAIĆ TOLIĆ,
SPLIT–POSUŠJE–KUPRES–TOMISLAVGRAD, 12–14. LISTOPADA

Ljubav, jezik i sloboda u sjeni politike

Piše Sanja Crnogorac-Sitarski

Književno-filmski susreti u organizaciji ogranaka Matice hrvatske i Gimnazije u Posušju podsjetili su na život i djelo Benjamina Tolića i sudbinu naraštaja hrvatskoga proljeća otvorivši prostor za promišljanje kako velika povijest ulazi u male ljudske živote

Ogranci Matice hrvatske u Splitu, Tomislavgradu i Kupresu organizirali su 12, 13. i 14. listopada književno-filmske večeri posvećene Benjaminu Toliću i Dubravki Oraić Tolić, povezujući književnost, film i povijesno svjedočanstvo o vremenu u kojem su obrana hrvatskoga jezika i težnja za nacionalnom slobodom mogle imati dalekosežne osobne posljedice. U središtu programa bile su knjige Benjamina Tolića Stojim pred vama i Benjaminov zbornik, roman Dubravke Oraić Tolić Tvojim glasom: Ljubav u sjeni politike te dokumentarni film Dubravka Oraić Tolić: U oblacima.

Književno-filmska večer u Splitu i u Posušju: Božidar Petrač, Dubravka Oraić Tolić i Robert Kurbaša s vodstvom OMH u Splitu i s gimnazijalcima u Posušju

Knjige su predstavili književni kritičar Božidar Petrač i autorica Dubravka Oraić Tolić, a ulomke iz književnih djela čitao je dramski umjetnik Robert Kurbaša. Filmski dio programa zaokružio je dokumentarni film za koji scenarij potpisuje Helena Sablić Tomić, snimatelj je Davor Šarić, a nastao je u produkciji Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Susreti su publici ponudili više od predstavljanja knjiga i filmske projekcije: otvorili su prostor za promišljanje kako velika povijest ulazi u male ljudske živote, o vremenu ideoloških pritisaka i o ljudima koji su ostali vjerni svojim uvjerenjima i kada je cijena takve vjernosti bila visoka.

Ljubav u vremenu političkih pritisaka

U središtu te priče nalaze se Benjamin Tolić i Dubravka Oraić Tolić, čiji su se osobni životi i intelektualni putovi prepleli s političkim previranjima druge polovice 20. stoljeća. Kao mladi profesor njemačkoga jezika Benjamin Tolić u proljeće 1967. odbio je potpisati osudu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Taj je čin imao ozbiljne posljedice: supružnici su tri godine proveli u emigraciji u Beču.

Upravo se u toj životnoj priči susreću ljubav i politika, osobno i javno, intimno iskustvo i povijesne okolnosti. Roman Tvojim glasom: Ljubav u sjeni politike Dubravke Oraić Tolić donosi ne samo sjećanje na jedno razdoblje, nego i svjedočanstvo o tome kako političke odluke i ideološki pritisci ulaze u najosobnije dijelove ljudskoga života. Ljubav se pritom pokazuje kao prostor bliskosti i ustrajnosti, ali i kao način očuvanja osobnoga dostojanstva u vremenima koja pojedincu nastoje nametnuti granice mišljenja i djelovanja.

Roman je poslužio kao predložak za dokumentarni film Dubravka Oraić Tolić: U oblacima, pa su posjetitelji književno-filmskih večeri priču mogli pratiti i kroz pisanu riječ i kroz filmske slike. Takav spoj dvaju umjetničkih medija omogućio je da se povijesno iskustvo približi publici neposredno i dojmljivo, a sudbine protagonista sagledaju iz perspektive koja nadilazi puko kronološko bilježenje događaja.

Sjećanje kao odgovor nostalgiji

U dijelu suvremenoga medijskog prostora, u Hrvatskoj i svijetu, komunistička Jugoslavija nerijetko se prikazuje kroz nostalgičnu sliku nekadašnjeg života. Priča o Benjaminu Toliću i Dubravki Oraić Tolić, kao i iskustva brojnih sudionika hrvatskoga proljeća podsjećaju da je takva slika nepotpuna ako zanemaruje političke pritiske, ograničavanje slobode izražavanja i posljedice otpora tadašnjem režimu.

Odbijanje da se potpiše osuda Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika nije bilo tek pitanje jednoga dokumenta. U njemu se očitovala obrana prava hrvatskoga naroda da svoj jezik imenuje i razvija u skladu s vlastitim kulturnim i nacionalnim identitetom. Za pojedince koji nisu pristajali na politički nametnute granice takvo je stajalište moglo značiti profesionalnu nesigurnost, pritiske i prisilni odlazak iz domovine.

Književno-filmske večeri u ograncima Matice hrvatske zato su imale i šire značenje. Podsjetile su da se povijest ne sastoji samo od velikih političkih događaja i službenih odluka nego i od pojedinačnih ljudskih sudbina, od izbora koji se donose u presudnim trenucima i od posljedica koje se osjećaju dugo nakon što se političke okolnosti promijene. Priča o Benjaminu Toliću i Dubravki Oraić Tolić svjedoči o vremenu u kojem su se ljubav, jezik i osobna sloboda našli u sjeni politike, ali nisu izgubili svoju vrijednost.

Od književnih večeri do susreta s mladima

Završetak književno-filmske turneje imao je posebno značenje. Sudionici programa posjetili su 15. listopada Gimnaziju fra Grge Martića Posušje, gdje su se susreli s učenicima završnih razreda i predstavili im knjige i film posvećene životu i djelu Benjamina Tolića te zajedničkoj životnoj priči Benjamina i Dubravke. Gostovanje u ovoj školi nije bilo slučajno. Benjamin Tolić rođen je u Osoju, nedaleko od Posušja, a njegov zavičaj i danas čuva uspomenu na čovjeka čiji je životni put bio obilježen ljubavlju prema jeziku, knjizi i slobodi.

U Posušju se već četvrtu godinu zaredom 8. srpnja obilježava Benjaminov dan, kada se dodjeljuju stipendija učeniku ili učenici generacije Gimnazije fra Grge Martića Posušje i Međudržavna književna nagrada „Benjamin Tolić“. No iza imena koje nose stipendija i nagrada nalazi se životna priča koju vrijedi približiti mladima. Priča je to o dječaku iz skromne hercegovačke sredine koji je obrazovanjem i vlastitom upornošću izrastao u intelektualca širokih obzora, a pritom ostao vjeran svojim uvjerenjima i zavičaju.

Posebnu toplinu susretu dala je akademkinja Dubravka Oraić Tolić, koja se u Posušje godinama vraća s istom privrženošću. Zavičaj njezina supruga s vremenom je postao i njezin, a njezini dolasci, osobito prigodom dodjele stipendije učeniku generacije, odavno su prerasli okvire službenih gostovanja. U toj povezanosti ima nečega osobito dragocjenog: sjećanje na voljenu osobu nastavlja živjeti kroz susrete, prijateljstva i brigu za nove naraštaje.

Upravo zato susret s maturantima nije bio tek još jedno predstavljanje knjiga. Mladi ljudi, pred kojima su vlastiti izbori i životni putovi, imali su priliku saznati priču o čovjeku čiji su izbori često zahtijevali hrabrost i odricanje. Književnost, film i osobna sjećanja približili su im vrijeme koje poznaju uglavnom iz udžbenika, ali i pitanja koja nisu izgubila svoju važnost: koliko vrijedi ostati dosljedan sebi, što znači misliti vlastitom glavom i kakvu odgovornost nosimo prema jeziku, kulturi i zajednici kojoj pripadamo.

Za školu takvi susreti imaju posebnu vrijednost. Obrazovanje se ne iscrpljuje u nastavnim sadržajima, ocjenama i svjedodžbama. Ono se događa i onda kada učenici imaju priliku susresti ljude čije su životne priče svjedočanstvo o vrijednosti znanja, osobne slobode i intelektualne neovisnosti. U tom smislu Benjaminov dan i stipendija koja nosi njegovo ime mogu postati mnogo više od godišnje svečanosti: trajna poveznica između jednoga iznimnog života i mladih ljudi koji tek započinju oblikovati vlastiti.

Tri književno-filmske večeri i završni susret u Posušju povezali su različite gradove, naraštaje i iskustva, ali i pokazali da književnost svoju punu vrijednost ostvaruje onda kada iz knjige prijeđe u razgovor i susret. Benjaminova životna priča tako se, zahvaljujući onima koji je čuvaju i prenose, nastavlja ondje gdje je možda i najpotrebnija – među mladima. Jer najljepši način da sačuvamo uspomenu na čovjeka koji je vjerovao u snagu obrazovanja i slobodu mišljenja jest da te vrijednosti prepoznamo i njegujemo u onima koji dolaze.

Vijenac 852

852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva

Klikni za povratak