35 GODINA ODJELA ZA PRIRODOSLOVLJE I MATEMATIKU MATICE HRVATSKE
Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske obilježio je 22. i 23. listopada 35. obljetnicu postojanja. Prvog je dana održan znanstveni skup Hrvatski prirodoslovci, a dan kasnije, malom svečanošću obilježena je velika obljetnica Odjela koji je, iz dotadašnje Sekcije za prirodoslovlje, osnovan 11. ožujka 1991, nedugo nakon obnove rada Matice hrvatske (8. prosinca 1990). Na drugom sastanku novog Odjela sudjelovali su i matematičari, pa je odlučeno da se nazivu Odjela doda i „matematiku“.
Pročelnica Odjela Jasna Matekalo Draganović / Snimio Mirko Cvjetko / MH
Odjel kontinuirano djeluje do danas, provodeći brojne aktivnosti. Jedna je od važnijih održavanje znanstvenih skupova jednom godišnje, u listopadu. Prvi skupovi održani su u Zagrebu, no kasnije je odlučeno da se održavaju u različitim gradovima i županijama diljem Hrvatske. Teme skupova posvećene su znanstvenicima iz grada ili regije u kojoj se skup održava. Mnogi su znanstvenici već poznati, no o velikom broju njih malo se zna ili se uopće ne zna, premda su ostavili trag djelujući u tom gradu. Cilj je ovih skupova istraživanje i bilježenje hrvatske znanstvene baštine. Česte su i teme posvećene prirodnim znamenitostima pojedinoga kraja. Budući da su autori vrsni stručnjaci i najbolji poznavatelji tih tema, često i sami stanovnici doznaju nešto novo ili im se ukaže na vrijedne inicijative kojima mogu bolje upoznati i promovirati vrijednosti svojega kraja.
Od 2001. Odjel izdaje časopis Prirodoslovlje u kojemu se, pod vodstvom glavne urednice Barbare Bulat, poseban naglasak stavlja na očuvanje hrvatske znanstvene baštine, povijest prirodoslovlja te radove sa znanstvenih skupova. Ovogodišnji jubilarni skup bio je posvećen Zagrebu. Na programu je bilo deset izlaganja o znanstvenicima iz Zagreba. Posebnost je bila u tome što su odabrani autori dobro poznavali te velikane znanosti i surađivali s njima, pa se moglo čuti mnogo podataka iz neposrednog iskustva, o kojima se ne piše u knjigama i spomenicama.
Nenad Raos govorio je o Ivanu Mareku (1863–1936), pioniru elementarne analize organskih spojeva u Hrvatskoj, a Sanja Gottstein o akademiku Milanu Meštrovu i tijeku njegove znanstvene karijere od lokalnoga vizionara do velikih svjetskih otkrića u području biospeleologije. O akademiku Branku Kesiću i medicinsko-antropološkoj ekspediciji na Velebit 1957. govorio je Milivoj Boranić, a o životu i radu hrvatskoga prirodoslovca i akademika Zvonimira Devidéa izlagala je Marijana Krsnik-Rasol. Dominik Hudolin u svome se izlaganju bavio biologinjom Mercedes Wrischer (1929–2011), koja zauzima istaknuto mjesto u povijesti hrvatskoga prirodoslovlja, osobito u razvoju elektronske mikroskopije i biologije stanice u drugoj polovici 20. stoljeća. O akademiku Dubravku Tadiću, svjetski uglednome teorijskom fizičaru u području fizike elementarnih čestica, čiji se radovi redovito citiraju u vrhunskim svjetskim časopisima, monografijama i drugim publikacijama, govorili su Dubravko Horvat, Ivica Picek i Branko Hanžek, opisavši svoja viđenja susreta i suradnje s akademikom Tadićem kroz prisjećanja na zajedničke trenutke vezane i za fiziku koja ih je nerazdvojivo vezala od njihovih studentskih dana. O pioniru kibernetičke i računalne umjetnosti Vladimiru Bonačiću (1938–1999) govorio je Gordan Šestan, a o prvoj asistentici matematike na zagrebačkom sveučilištu Karli Rieger rođ. Heinzel, o kojoj se u dosad objavljenoj stručnoj literaturi nije podrobnije pisalo, govorili su Anđa Valent i Ivica Vuković. Životom i djelom hrvatsko-američkog matematičara Vilima Fellera, „jednog od apostola hrvatske matematike“, bavio se Darko Žubrinić, dok je Darko Veljan izlaganje posvetio vrsnim hrvatskim matematičarima koji su prvotno diplomirali na nekom od tehničkih (ili drugih) fakulteta, a kasnije su diplomirali, magistrirali i doktorirali iz područja matematičkih znanosti i postali znanstvenici i sveučilišni profesori iz matematike. To su: Vladimir Devidé koji se bavio matematičkom logikom i geometrijom te japanologijom i haiku poezijom; Dominik Palman, koji se bavio geometrijom, nacrtnom, izotropnom, elementarnom, projektivnom, neeuklidskima, plohama 3. reda i drugim geometrijskim temama; Ivan Ivanšić koji se uglavnom bavio algebarskom i geometrijskom topologijom i teorijom oblika te Branko Souček, računalni stručnjak, pisac u nas prve monografije Mikroračunala (Zagreb 1979) i suosnivač ZARC-a, kasnije Srca (Sveučilišni računalni centar Sveučilišta u Zagrebu).
Sljedećeg dana održana je svečanost povodom 35. obljetnice kontinuiranog rada Odjela za prirodoslovlje i matematiku. Uvod u svečanost uveličali su nastupom polaznici Glazbenog učilišta Elly Bašić iz Zagreba. Uime Matice hrvatske skupu se obratio potpredsjednik MH Mario Jareb, koji je pročelnici Odjela Jasni Matekalo Draganović uručio zahvalnicu za doprinos radu Odjela u istraživanju, očuvanju i promicanju prirodoslovlja u Hrvatskoj. Uime HAZU, koja je pokroviteljica skupova prirodoslovaca već više od 20 godina, o razlozima dugogodišnjeg pokroviteljstva govorio je akademik Nikola Ljubešić, i sam dugogodišnji član Odjela, a pročelnica je predstavila povijest i brojne aktivnosti Odjela.
852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva
Klikni za povratak