U ORGANIZACIJI HAZU U BIH I OPĆINE RAVNO OKRUGLIM STOLOM OBILJEŽENO 315 GODINA OD ROĐENJA VELIKOGA RUĐERA JOSIPA BOŠKOVIĆA, 7. RUJNA
Stara tradicionalna kuća Nikole Boškovića, oca Ruđera Josipa Boškovića, u Orahovu Dolu, točnije njezina kamenom popločana i u krški krajolik utisnuta terasa, bila je pozornica okrugloga stola koji su 7. rujna, u povodu 315. obljetnice rođenja ovoga velikog hrvatskog znanstvenika, organizirali Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, uz potporu Općine Ravno i pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga narodnog sabora BiH.

Tako su iz Orahova Dola, s rodnoga ognjišta stare obitelji Bošković, odaslane poruke o višeslojnom identitetu i trajnoj relevantnosti Ruđera Josipa Boškovića, a izlaganjima su obuhvaćeni svi ključni aspekti njegova života, znanstvenog djelovanja, ali i podrijetla i zanimljivosti vezanih za njegovu obitelj.
Predsjednik HAZU u BiH akademik Mladen Bevanda naglasio je kako Boškovićeva oštroumna, inventivna misao te opsežan umni rad ostaju trajan i pouzdan putokaz te nezaobilazno nadahnuće u više znanstvenih disciplina.
„Duboki su korijeni katolika, Hrvata, u ovom lijepom malom mjestu – Orahovu Dolu, naselju velike važnosti, bogate kulturno-povijesne baštine, sačuvane tradicije hrvatskoga puka unatoč brojnim neprilikama, progonima, nevoljama tijekom minulih stoljeća, riječju, nesklonih povijesnih zbivanja i procesa. Okupljanje velikog broja ljudi oko kuće Ruđerova oca Nikole i njegovih predaka znak je i izraz poštovanja slavna, glasovita, znamenita potomka čije ime živi i danas i živjet će dok postoji ime ovog sela, ovog tvrdog, teško pristupačnog brda, ukratko – dok postoji hrvatski narod. Današnji znanstveno-kulturni događaj iskaz je naše zajedničke zahvalnosti Ruđeru Boškoviću za sve što je učinio za razvoj znanosti, kulture, umjetnosti, za promoviranje Dubrovnika, promicanje hrvatskog imena, za zasluge za opće dobro ljudskog roda, svih ljudi. Upisao se u svoje vrijeme, dao mu pečat, ali je ubilježen i u besmrtnike. Stvarao je u 18. stoljeću, a svojim je genijalnim radovima preteča u više znanstvenih područja.
Uvršten je u svjetsku povijest kao mnogostran mislilac, umnik, erudit, polihistor. Njegovo ime nalazimo u svim važnijim enciklopedijama – općim i specijalnim, u leksikonima, znanstvenim zbornicima, u povijesti znanosti i kulture. Mnogi su znanstvenici od formata, povjesničari, umjetnici, nobelovci, izrekli najviše priznanje i laskave ocjene i prosudbe o darovitosti, genijalnosti, sposobnosti hrvatskog i svjetskog velikana. Boškovićeve oštroumne, inventivne misli, teze i znanstvene elaboracije i danas su aktualne, poticajne, inspirativne. Mnoge njegove kreativne ideje i obilni umni radovi trajan su i pouzdani putokaz, nadahnuće, nezaobilaznost u više područja znanosti.
Za Boškovića se kaže da je renesansni duh, dakle svestran – matematičar, fizičar, astronom, filozof, pisac, latinist. Zbog svoje višestranosti, pokazane darovitosti, on je genijalan velikan u znanosti i kulturi“, kazao je akademik Bevanda.
O Boškovićevoj prirodoznanstvenoj i filozofskoj ostavštini izlagao je Stipe Kutleša, poseban naglasak stavljajući na njegov doprinos fizici, astronomiji, statici i geodeziji, ali i na njegovu Teoriju prirodne filozofije. Analizirajući argumente i brojne dokumente, Kutleša se dotaknuo i pitanja podrijetla slavnoga isusovca.
Izlaganje Marinka Marića osvijetlilo je povijesni kontekst i obiteljsko stablo obitelji Bošković. „U ovom izlaganju – na temelju oporuka, korespondencije, crkvenih zapisa, vrela dubrovačkih bratovština i druge arhivske građe, razmatra se Nikolino podrijetlo, njegove rodbinske veze i uklapanje u dubrovačku sredinu. Posebna je pozornost posvećena novim ili dosad nedovoljno iskorištenim podacima koji omogućuju precizniju rekonstrukciju obitelji Bošković te njezinoj snažnoj ukorijenjenosti u katoličanstvu, potvrđenoj svećeničkim i redovničkim zvanjima više članova obitelji“, kazao je Marić.
O Boškovićevu književnom, humanističkom i diplomatskom doprinosu govorili su Slavica Stojan i akademik Miroslav Palameta, dotičući se i njegove diplomatske misije za Dubrovačku Republiku te bogatog pjesničkog opusa na latinskom i talijanskom, što zapravo o njemu svjedoči kao o intelektualcu čiji je utjecaj nadilazio prirodne znanosti i bio vidljiv u mnogim područjima života.
Uime visokog pokrovitelja HNS-a BiH njegov je predsjednik Dragan Čović rekao: „Okupljamo se kako bismo iz Boškovićeva života i djela iščitali poruku o snazi znanja, slobodi ljudskoga duha i sposobnosti pojedinca da svojim stvaralaštvom nadraste granice vremena i prostora. Narod se ne potvrđuje samo političkim institucijama i brojnošću. Njegova se trajnost potvrđuje kulturom koju ostavlja, jezikom koji čuva, obrazovanjem koje razvija, institucijama koje izgrađuje i ljudima čije stvaralaštvo nadživljava njihovo vrijeme. Najbolji način da čuvamo velike ljude svoje povijesti nije samo podizati spomenike njihovim djelima, nego stvarati društvo sposobno za rađanje novih velikih ideja“.
Kada je riječ o Boškovićevim korijenima i njegovu europskom djelovanju, istaknuto je kako Orahov Dol predstavlja važnu poveznicu s bogatom znanstvenom i kulturnom baštinom hrvatskoga naroda.
„Godine i stoljeća prolaze, ali u trajnom sjećanju ostaju intelektualne, duhovne, kulturne i genijalne veličine koje je iznjedrio ovaj narod, a u prvoj vrsti značajan je Ruđer Josip Bošković. Boškovićeve oštroumne, inventivne misli, teze i znanstvene elaboracije i danas su aktualne, poticajne i inspirativne, a mnoge njegove kreativne ideje i obilni umni radovi trajan su i pouzdan putokaz i nezaobilazno nadahnuće u više područja znanosti. Njegovo ime i bogato djelo mogu biti snažan poticaj za nove ustanove i za nove projekte, a u vezi s tim postoje inicijative i u Općini Ravno i u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti“, zaključio je akademik Bevanda.
852 - 5. studenoga 2026. | Arhiva
Klikni za povratak